Toyota Celica Mk1 (1970-1977): Priča o japanskom Mustangu

+8

Najveći doprinos međunarodnom uspjehu i poboljšanju imidža Toyote dala je prva generacija Celice: Dopadljivi sport-coupé nastao je na jeftinoj tehnici velikoserijske limuzine poznate kao Carina.

Početak ekspanzije Toyote - uspon od japanskog branda umjerenih izvoznih ambicija do najvećeg svjetskog proizvođača automobila - desio se 60-ih godina prošlog stoljeća. Otvaraju se istraživačko-razvojni centri, prva fabrika van Japana (Port Melbourne u Australiji), formira strateško partnerstvo sa firmama Hino Motors i Daihatsu, detaljnije analiziraju zahtjevi inostranih kupaca koji su krajem decenije naručili milionito Toyotino vozilo. 

Već tada je Toyota stekla ugled proizvođača pouzdanih automobila, ali je za osvajanje najvećih tržišta, naročito američkog, trebao neki uzbudljiviji model od tadašnjih perjanica Corolle, Crowna, Corone… S tom namjerom Toyota sredinom '60-ih preuzima odbačenu studiju sportskog automobila koja je, po narudžbi Datsuna, nastala za stolom bivšeg BMW-ovog dizajnera Grofa Albrechta Goertza. 

Nastala je Toyota 2000 GT, supersportski automobil u rangu Porschea 911 i Jaguara E-type koji je poboljšao imidž kompanije, ali nije mogao donijeti nikakav profit zbog činjenice da je izrađeno svega 337 primjeraka, od čega je 54 izvezeno u SAD. Gotovo istovremeno s tržišnim debijem modela 2000 GT u maju 1967. godine, Toyota je počela razmišljati o pristupačnijem sportisti. No, kada je 1969. predstavljena sportska studija EX-1, Toyotini japanski konkurenti na američkom tržištu su već ubirali početne plodove serijskih sportskih modela. 

Datsun 240Z, Mitsubishi Colt Galant GTO i Mazda RX-2 uskočili su u tržišni segment dotad rezerviran za britanske marke (MG, Triumph), dok je američka filijala Toyote grozničavo molila japansku centralu da hitno napravi emocionalni sport-coupé na jeftinoj tehnici velikoserijskog modela. Da se radilo o novom trendu koji je polako osvajao i Stari kontinent pokazalo je uspješno predstavljanje evropskih pandana - Ford Caprija (1969) i Opel Mante (1970). 

Toyota hitro reagira i, gotovo paralelno s razvojem limuzine srednje klase Carina, dovršava i coupé izvedbu koja je pod imenom Celica predstavljena na tokijskom sajmu u oktobru 1970. Tehnički je prva generacija Celice bila kopija Carine, odnosno Toyota 2000 GT u manjem i jednostavnijem pakovanju: motor naprijed, pogon nazad, starinski pužni upravljački sistem, prednji ovjes McPherson, a straga kruta osovina na lisnatim oprugama. 

Ako je Celica dijelila tehniku sa Carinom, dizajnerski je bila tri koraka naprijed. Elegantni trovolumenski coupé pratio je trendove, prije svega američkih "pony-cars", sa dugim poklopcem motora, decentnom uzdižućom linijom bokova i izostavljanjem B-stuba. Već u januaru 1971. počinje izvoz u Evropu i SAD gdje Corola s pravom dobiva nadimak "japanski Mustang". No, performanse, naročito japanskih i evropskih verzija, bile su daleko od Mustanga. 

Bazni 1,6-litarski 4-cilindraš sa radilicom u pet ležajeva, bregastom osovinom u bloku i šipkama podizača ventila nerado je zalazio u visoke obrtaje, dok je tek malo više živosti osiguravala verzija istog motora sa dvostrukim Solex karburatorom. Zadovoljavajući temperament doći će tek 1973. godine s Celicom GT: 1,6-litarski motor dobio je dvije bregaste osovine i dva dvostruka Mikuni-Solex karburatora što je snagu podiglo na 108 "konja" i osiguralo solidne performanse, recimo, ubrzanje do 100 km/h u manje od 11 sekundi. 

Američke verzije odmah su dobile snažnije motore, najprije 1,9 litarski 8R, potom 2.0 18R-C, a na kraju 2.2 20R. Od 1974. i u Americi je bila dostupna Celica GT, koja je, osim boljih performansi i malo "šminke", nudila i bogatiju opremu (serijski radio!) te 5-stepeni ručni mjenjač, kasnije i 3-stepeni automatik. Veze sa 1970. godine umirovljenom Toyotom 2000 GT oživjela je Liftback izvedba Celice. Coupé sa sportskim završetkom nastao je na bazi studije SV-1 koja nikad nije ušla u serijsku proizvodnju. Celica Liftback pojavila se na japanskom tržištu u aprilu 1973. godine, no izvoz nije počeo prije 1976. 

Nešto ranije, u oktobru 1975. godine, načinjen je facelift svih verzija Celice, proslavljen preuzimanjem uloge uvoznika "broj 1" na američkom tržištu koju je dotad držao Volkswagen. Za proboj Toyote na lidersku poziciju najzaslužnija je bila prva generacija Celice, čija se Liftback verzija 1976. okitila titulom "uvoznog automobila godine" magazina Motor Trend.

Krajem 1977. godine prva generacija Celice odlazi u zasluženu mirovinu. U historiji Toyote zauzima posebno mjesto kao model koji je najviše doprinio međunarodnom uspjehu kompanije.