Oprez u uslovima smanjene vidljivosti: Dnevna svjetla nisu isto što i kratka!

Dnevna svjetla se moraju zamijeniti kratkim svjetlima kada padne sumrak i kada je loša vidljivost tokom dana. Vozač se ne smije pouzdati u automatsko paljenje svjetala, jer sistem ponekad reagira vrlo kasno ili uopšte ne reagira.

Kraći dani i posljedično lošija vidljivost pojačavaju imperativ za osiguranjem dobrog osvjetljenja automobila. Pritom, jesenje magle i kiše dodatno zaklanjaju vidljivost svim sudionicima u saobraćaju i vozilima na cestama.

Zanemarimo sada maglenke i posvetimo se ostalim svjetlima. Na prvi pogled ne bi trebalo biti problema s "vidljivošću" jer je Zakonom o sigurnosti saobraćaja na cestama BiH propisano da tokom upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju biti upaljena kratka ili dnevna svjetla.

U vrijeme kada je uvedena obaveza stalno upaljenih svjetala nije bilo previše nedoumica - dominirala su kratka svjetla koja su se palila s pokretanjem vozila. Tada su se novi automobili fabrički podešavali za "non-stop rasvjetu", dok su uz simboličan trošak vremešne modele prilagođavali auto električari. U međuvremenu je većina novih vozila dobila LED dnevna svjetla, koja ispunjavaju zakonsku obavezu, a u isto vrijeme osiguravaju uštedu energije u poređenju s kratkim svjetlima.

No, ovdje postoji skrivena opasnost koja dolazi do izražaja u uslovima slabije vidljivosti, posebno u vrijeme kraćih dana. Dnevna svjetla ne mogu biti zamjena za kratka svjetla! Glavni razlog je vrlo ograničen izlaz svjetla sprijeda, dok istovremeno tamna ostaju stražnja svjetla i svjetla registarske pločice. Dakle, uprkos upaljenim dnevnim svjetlima, automobile je teško prepoznati u sumrak, čak i po kiši ili magli.

Stoga valja podsjetiti na ono što mnogi vozači zaboravljaju. Noću, ali i danju u slučaju smanjene vidljivosti, vozač motornog vozila za vrijeme vožnje mora na vozilu imati upaljena najmanje kratka svjetla za osvjetljavanje puta! Neki odlaze u drugu krajnost i u situacijama smanjene vidljivosti stalno koriste duga svjetla iako je njihova primjena zakonski ograničena: ne smiju biti aktivirana u situacijama kada zasljepljuje druge učesnike u saobraćaju - vozače i pješake.

Dileme u vezi s dugim i kratkim svjetlima rješava automatski sistem osvjetljenja, koji je instaliran u sve više novih vozila, no i ovdje postoji skriveni detalj. Automatski sistem treba provjeriti uvijek kada je vidljivost loša. Razlog: iako se svjetla za vožnju automatski aktiviraju u mraku, automatski sistem tokom dana često ne reagira na kiši ili magli. Fotoćelija mjeri vrijednosti svjetline i ne uzima u obzir ako je pogled zamagljen. 

Dodatni problem: stalno osvjetljenje instrument table, neovisno o prednjim svjetlima, također može dovesti do pogrešnih procjena i zavarati vozača da vozi s upaljenim svjetlima. Vožnja sa slabim osvjetljenjem naprijed i potpuno neosvijetljenim stražnjim dijelom je put u nesreću. Kako bili sigurni da su kratka i stražnja svjetla stvarno aktivirana - najjednostavnije je pratiti da li je na instrument tabli upaljeno zeleno svjetlo indikatora za osvjetljenje. 

Zaključak: dnevna svjetla se moraju zamijeniti kratkim svjetlima kada padne sumrak i kada je loša vidljivost tokom dana. Vozač se ne smije pouzdati u automatsko paljenje svjetla, jer sistem ponekad reagira vrlo kasno ili uopće ne reagira. U takvim slučajevima, vozač mora ručno uključiti kratka svjetla ili nadzirati funkciju automatskih svjetala.