Počelo zimsko računanje vremena, dani su kraći, a veća opasnost od susreta s divljači

Nesreće u kojima sudjeluju divlje životinje su stalni problem za sigurnost na cestama, posebno ujesen. Opasni neželjeni susreti s divljači mogu se izbjeći uz prilagođen stil vožnje i dozu opreza.

U nedjelju 27. oktobra počelo je zimsko računanje vremena. To znači da su dani sve kraći, manje je dnevnog svjetla, a sve duža razdoblja sumraka povećavaju rizik od nesreća u kojima sudjeluju divlje životinje. Ova opasnost se često podcjenjuje, iako statistika upozorava. Tako je u prošloj godini na njemačkim cestama zabilježeno više od 280 hiljada udesa vozila s divljači, od kojih je 2.351 nesreća bila sa stradalim osobama.

Podaci osiguravajućih kuća pokazuju da se broj ovakvih udesa ne smanjuje. Naprotiv, prošle godine je isplaćena odšteta prvi put premašila milijardu eura, s prosječnim iznosom naknade od 3.850 eura. Dakle, nesreće u kojima sudjeluju divlje životinje su stalni problem za sigurnost na cestama, posebno ujesen. Opasni neželjeni susreti s divljači mogu se izbjeći uz prilagođen stil vožnje i dozu opreza. 

Mnoge divlje životinje posebno su aktivne između 6 i 8 sati ujutro. No, duža razdoblja sumraka uz lošiju vidljivost zahtijevaju i veliku pozornost svih učesnika u saobraćaju. Vjerojatnoća susreta posebno je velika na seoskim cestama, uz livade, polja i šumska područja. Međutim, i urbana područja sada su naseljena i divljim svinjama, lisicama i drugim životinjama, pa se također savjetuje oprez, posebno na ulicama bez visokih zgrada.

Ne treba podcjenjivati sudar divlje životinje i automobila u pokretu jer se oslobađa ogromna energija. Pri brzini vozila od svega 60 km/h, srndać težine od oko 20 kilograma u slučaju sudara s automobilom postaje projektil težine oko 800 kilograma. Dugonoge srne i jeleni pri sudaru se zabijaju u poklopac motora, a životinjska lešina potom nekontrolirano sklizne u vjetrobransko staklo, s vjerojatnošću da će se probiti kroz njega. Udarna sila je takva da omogućava tijelu divljači da dosegne stražnje sjedište ili prtljažnik.

Ponašanje divljači teško se može predvidjeti. Životinje najčešće ne prelaze cestu na najkraćem dijelu puta. Često od vozila bježe uz ivicu saobraćajne trake, kako bi u zadnjem trenutku skočili na cestu. Pritom se na cestu kreću s obje strane kolovoza. Također, jelen i divlja svinja rijetko se pojavljuju sami - kreću se uglavnom u grupama s više životinja, ali postoji opasnost i od zaostale divljači. 

Kako bi se smanjio rizik od nesreće u kojoj sudjeluju divlje životinje, eksperti vozačima savjetuju da se strogo pridržavaju znakova upozorenja na divljač. Treba voditi računa o ograničenoj vidljivosti u mraku, u sumraku, ali i po magli i tome prilagođavati brzinu. Kočenje i trubljenje pomažu kada se divljač poput jelena ili divljih svinja pojavi u prednjim svjetlima. Koristiti duga svjetla u mraku, naravno ako nema vozila iz suprotnog smjera. 

Pritom voditi računa da se jeleni i druge divlje životinje instinktivno kreću prema izvorima svjetlosti ili se iznenađeno zaustavljaju na cesti. Kontrola nad vozilom je važna, uz minimiziranje manevara izbjegavanja i naglih reakcija. Ako se nesreća ipak dogodi, zaustavite automobil, ne gasite svjetla, upalite četiri pokazivača pravca, obucite prsluk upozorenja i potom osigurajte mjesto nesreće.

Važno: ne dirajte povrijeđene divlje životinje jer postoji opasnost od bjesnila.