Crni led: Klimatski fenomen je jedna od najrizičnijih situacija u vožnji

Nepredvidiv i opasan: Crni led nastaje i prije nego što temperatura dosegne tačku smrzavanja i ostaje prisutan prilično dugo nakon se živa u termometru podigne iznad "nule".

Jedna od najopasnijih situacija u saobraćaju je "crni led", prema nekim statistikama, najčešći uzročnik nesreća u kojima je učestovalo samo jedno vozilo. Nepredvidiv i opasan - crni led nastaje i prije nego što temperatura dosegne tačku smrzavanja i ostaje prisutan prilično dugo nakon se živa u termometru podigne iznad "nule". Obično se smatra da je gornja granica za nastanak crnog leda – temperatura od +4 stepena Celzijusa.

Crni led je poseban slučaj smrzavanja vode na cestama. Ponekad se ova pojava naziva i "klimatski fenomen", jer dolazi do pojave leda i u uslovima kada je temperatura iznad tačke smrzavanja. Crni led jednostavno "vara" vozače prikrivajući se kao voda na cesti. Malo povećanje sjaja tankog vodenog filma znači i rapidno smanjenje sile trenja između točkova i asfalta. 

Bilo da se radi o vodi koja je proizvod topljenja snijega, mraza, površinskih voda i slično, crnim ledom naziva se smrznuti vodeni film koji se vizuelno ne može detektovati poput "običnog" leda. Put pokriven crnim ledom obično izgleda gotovo onako "kako uvijek izgleda", odnosno kako smo ga navikli u suhom stanju, pa ga je teško detektovati - posebno u stanju umora ili nedovoljne pažnje.

Razlika temperature zraka i površine asfalta može biti i do 8-10 stepeni Celzijusa, tako da sâma vanjska temeperatura ne znači mnogo, posebno na mjestima potencijalno pogodnim za nastajanje crnog leda. Zbog toga je za detekciju ove vrste leda neophodno mnogo pažnje. Treba motriti na inje, mraz, pahulje snijega ili smrznute kapljice vode po drveću, travi i objektima pored ceste. 

Oprez! Moguće je da se led prvo stvori na putu, odnosno da ga ne možete uočiti oko puta. Dakle, ako nema "znakova pored puta" to uopšte ne znači da nema crnog leda. Prevencija gubitka kontrole nad putanjom vozila na crnom ledu sastoji se od pažljivog osmatranja niza "malih znakova" koji mogu ukazati na postojanje ove pošasti ili pak na direktnu vizuelnu identifikaciju.

Koji su faktori za nastanak crnog leda?
– Niske temperature
– Godišnje doba. Naravno da se ove pojave ne moramo plašiti u junu i augustu. Ali, od novembra pa sve do maja imajte crni led na umu
– U toku 24 sata vjerovatnoća pojave crnog leda znatno je veća u periodu od prvog sumraka, tokom noći, sve do potpunog izlaska sunca, nego tokom dana. Međutim, vrlo često se crni led javlja baš u kombinaciji sa zimskim suncem. Slabašno zubato sunce stvara optički privid toplog dana. Na dobro osunčanim dijelovima otopi snijeg, a u sjenama i drugim opasnim mjestima može još dugo carovati crni led
– Smrznute kapljice na bočnim retrovizorima, gumicama brisača, ili drugim dijelovima automobila
– Pojačana refleksija sa površine puta. Ukoliko se svjetla dolazećih automobila neobično jako "ogledaju" to može biti posljedica crnog leda
– Razlike u boji i refleksiji na pojedinim dijelovima površine puta. Crni led obično se u početku hvata "mjestimično", pa se uz pojačanu pažnju može identifikovati
– Dionice puta potencijalne za pojavu crnog leda: mostovi, nadvožnjaci, vijadukti, usjeci, zasjeci, sjeverne padine, mjesta gdje ima vode ili vlage po cesti