Alergije kao faktor opasnosti: Najveći rizik od nesreća u periodu od marta do jula

Kad nos curi, a oči suze: Studije pokazuju da su osobe koje pate od alergija izloženije riziku u saobraćaju jer iznenadni napadi kihanja mogu lako dovesti do nesreća tokom vožnje.

Statistike pokazuju da svaki treći stanovnik Evrope pati od neke alergije - s tendencijom rasta. Jabuke i orasi, kozmetika, nikl i životinjska dlaka ubrajaju se u materije koje izazivaju alergiju baš kao i polen trave i drveća. Dosada su najčešće bile podcijenjene alergije kao rizik i uzročnik saobraćajnih nesreća. Malo je poznato da simptomi alergije kao i različiti lijekovi protiv alergije mogu ograničiti sposobnost za upravljanje vozilom - jednako kao i konzumiranje alkohola ili prevelik umor. 

Nije bez razloga što studije pokazuju da su osobe koje pate od alergija izloženije riziku u saobraćaju od osoba koje nisu alergične. Iznenadni napadi kihanja mogu lako dovesti do nesreća tokom vožnje. Suzenje očiju i curenje iz nosa također mogu predstavljati sigurnosni rizik za osobe koje pate od alergije na polen. Vidljivost je ograničena, sa samo jednom rukom na volanu tražite hitno potrebnu maramicu - odvraćanje pažnje može brzo dovesti do nesreće. 

Oko 15 procenata stanovništva pati od elergijskih oboljenja izazvanih alergijom na polen, posebno kad je riječ o alergijskoj hunjavici i alergijskoj astmi. Klasična polenska kijavica s napadima šmrcanja, kihanja, suzenjem očiju i svrbežom, često kombinirana sa astmom - to nije samo opterećenje organizmu. Zajedno sa smetnjama sna i smanjenom koncentracijom bitno smanjuje radnu sposobnost i predstavlja velik rizik za sve učesnike u saobraćaju.

Glavne teškoće nastupaju u periodu od marta do jula zbog alergije na polen drveća i niskog bilja (zova, breza), baš kao i cvijeća, trava i žita. Kao i kod svih povremenih i prolaznih bolesti, oboljela osoba prije sjedanja za volan treba samostalno kritički preispitati koliko je sposobna za vožnju. Ali, kod ovih oboljenja postoji velika opasnost da oboljeli vozač precijeni svoje mogućnosti i sposobnosti.

Opasni su i lijekovi protiv alergija, tzv. antihistaminici, koji obično imaju smirujuće djelovanje (sedativni efekt). Ako dođe do pogrešnog doziranja, posljedica može biti uočljivo smanjenje sposobnosti za vožnju. Zbog toga svaki simptom alergije treba ispitati ljekar. Ali, statistike pokazuju da na takav pregled ne dođe ni polovina pogođenih alergijom. Ostali pokušavaju liječiti sami sebe. 

Tehnički, opasnost od alergena u automobilu moguće je ograničiti ugradnjom posebnih filtera u ventilacioni sistem vozila. Na svakom mjestu kroz koje u automobil ulazi zrak - mogu doći i prašina, čađ, polen i ispušni plinovi. Unutrašnjost novih vozila je opremljena sistemom za filtriranje zraka. Trenutno postoje čisti filteri čestica i takozvani "kombinirani filteri", pri čemu potonji posjeduju sloj "aktivnog ugljena" koji neutralizira plinove i neugodne mirise u automobilu.

Preporučeni intervali zamjene filtera variraju ovisno o proizvođaču vozila i ne bi ih trebalo prekoračiti - posebno ne osobe koje pate od alergija. Filter kabine treba čistiti barem jednom godišnje kako bi se osigurala "zdrava" klima unutar vozila. Tokom sezone polena držite prozore zatvorenim, redovno usisavajte automobil, uključujući podne prostirke i pod. Za bolju klimu u unutrašnjosti bez polena, najbolje je prebaciti klima uređaj u vozilu na režim recirkulacije.