Bugatti Tourbillon: Probuđena zvijer za hibridnu eru

+5

Dolazak novog Bugatti modela uvijek je nešto što se prati sa posebnom pažnjom, kako medija, tako i opšte populacije. Isti je slučaj bio i sa novim modelom znakovitog imena Tourbillon, nasljednikom Chirona, koji uz dizajnersku evoluciju donosi brojne tehničke novotarije, te otvara novu eru u 115 godina dugoj istoriji Bugattija.

Predstavljanje novog modela u rodnom Molsheimu nadomak Strasbourga "odradi" je niko drugi do novi vlasnik francuske kompanije, Mate Rimac, što donekle i ne čudi, obzirom da je fantastični hibridni superautomobil u potpunosti razvijen u Hrvatskoj, a dijelom se tamo i proizvodi, pa ga mlađahni Mate koji je u razvoj automobila bio i lično uključen još od 2020. godine sa pravom smatra hrvatskim proizvodom.

Na prvi pogled Tourbillon izgleda kao detaljno redizajni Chiron ili kao još jedno od njegovih specijalnih izdanja pored postojećih izvedbi Divo, Centodieci, Bolide i Mistral. Naime, ne samo da je zadržao identičnu koncepciju, nego i sve prepoznatljive dizajnerske detalje, pa je u pitanju čista dizajnerska evolucija, ali itekako efektna. Ipak, sve je to dobra varka, jer je prepoznatljiva karoserija postavljena na potpuno novu platfomu, prvu nakon punih 20 godina i modela Veyron.

Nadalje, umjesto dobro poznatog 8.0 litarskog W16 benzinca sa čak četiri tubopunjača i 1500 KS iz Chirona, novi Bugatti pokreće klasični, 252 kg težak, 8.3 litarski usisni V16 benzinac iz britanske manufakture Cosworth koji se vrti do 9.500 obrtaja u minuti i razvija sjajnih 1.000 KS i 900 Nm, ali dodatak hibridne tehnologije sa polica novog vlasnika - hrvatske kompanije Rimac, odnosno čak i tri elektromotorima (dva na prednjoj i jedan na stražnjoj osovini) sa dodatnih 800 KS, ukupnu konjicu podiže na čak 1800 KS.

Sve to očekivano rezultira sa još boljim mogućnostima u odnosu na Chiron, ako je to uopšte moguće, a itekako je moguće. Naime, iako su masom od tek malo ispod dvije tone gotovo identični, Tourbillon je sa dodatnih 300 KS, osjetno brži od Chirona, a zahvaljujući torque vectoringu i osjetno stabilniji i lakše prenosi svu tu pogonsku snagu na svoje točkove, odnosno na podlogu.

Tako ubrzanje do 100 km/h traje tek dvije sekunde (Chironu trebaju 2,4 sekunde), do 200 km/h stiže za manje od 5 sekundi (Chironu treba 6,1 sekunda), a brojka 300 na brzinomjeru postiže se za manje od 10 sekundi (Chironu treba 13,1 sekunda), Maksimalna je brzina pak "ograničena" na 445 km/h (Chiron 420 km/h). Nema šta, novi Bugatti ponovo podiže ljestvicu i još jednom postavlja zlatni standard u svijetu hyperautomobila.

Arhitektura je očekivano identična onoj na Rimac Neveri i podrazumijeva 800 voltni sistem, a tu je i posljednja generacija 25 kWh baterija s uljnim hlađenjem smještenim u centralni tunel i iza vozača i suvozača i koje čine strukturni dio monokok šasije od ugljičnih vlakana, te omogućavaju da gotovo dvije tone težak dvosjed samo na struju može preći više od 60 kilometara. Ekolozi će posebno cijeniti Tourbillonovu emisiju ugljen dioksida od samo 120 g/km, što je osjetno manje od Chironovih 572 g/km, To su ta nova vremena.

Od ostalih tehničkih detalja vrijedi izdvojiti informaciju da je zadržan mjenjač sa dva kvačila iz Chirona, ali umjesto prijašnjih sedam sada ima osam stepeni prenosa i smješten je iza, a ne ispred motora. Nadalje, brake-by-wire kočnice s karbon-keramičkim diskovima isporučuje talijanski Brembo, a specijalno za Tourbillon francuski Michelin izrađuje Pilot Cup Sport 2 pneumatike dimenzija 285/35 R20 naprijed i 345/30 R21 nazad.

Tourbillon je osim oblikom i dimenzijama dosta sličan Chironu, ali je za razliku od njega, zahvaljujući novim diedralnim vratima s kojima se po uzoru na Rimac Neveru podiže i dobar dio krova, te izostankom uobičajenog preširokog praga, značajno olakšan ulazak u kokpit. A sam kokpit je oaza vrhunskih materijala i naglašenog sportskog luksuza, no najveću pažnju ipak privlači skeletonska instrument tabla sastavljena od preko 600 dijelova od titanijuma, safira i rubina kao na skupocjenim ručnim satovima. Ista je fiksirana na centralni dio upravljača, nešto poput prvog Citroena C4 iz 2004. godine.

Predstavljanje novog modela, dobra je prilika za podsjećanje na istoriju slavne automobilske marke, koja se ugrubo može podijeliti na četiri razdoblja. Prvo je vrijeme očekivano ono osnivača Ettorea Bugattija i njegovog sina Jeana, koje je trajalo od samog osnivanja marke davne 1909. godine pa do nesretnog bankrota 1952. godine, a isto nam je donijelo sjajne modele kao što su trkaći Type 35, luksuzni Type 41 i sportski Type 57. 

Drugo doba je ono talijanskog poduzetnika Romana Artiolija, koje je trajalo od kupovine prava na ime 1987. godine i preseljenja u talijansku Modenu, pa sve do novog bankrota 1995. godine, a iz ovog turbulentnog perioda potiče jedan od najljepših automobila svih vremena EB110. Treća je era protekla u vlasništvu velikog Volkswagena i trajala je od 1998. godine do 2021. godine i donijela hyperautomobile Veyron (predstavljen 2004. godine) i Chiron (predstavljen 2016. godine). 

Četvrto i aktuelno doba je ono hrvatskog inovatora i poduzetnika Mate Rimca, koje je započelo u novembru 2021. godine, a dvije i po godine kasnije pred nama je potpuno novi Tourbillon. Neobično ime porijeklo vuče od satnog mehanizma koji poništava uticaj gravitacije na preciznost mjerenja vremena, pa je, uzme li se u obzir vrhunska aerodinamika osmišljenja da se bori sa otporom zraka i gravitacijom, ime novog Bugattija nekako i odmjereno.

Sve u svemu, bogati ljubitelji automobila su dobili novu kolecionarsku vrijednost, a mlađa "raja" novi materijal za snove. Novi Bugatti u prodajne salon stiže tek 2026. godine, proizvodnja će biti limitirana na samo 250 primjeraka, a nimalo nas nije začudio podatak da su svi planirani primjerci već pronašli vlasnike, uprkos osnovnoj cijeni od 3.8 miliona eura. Bit će to rijetka zvjerka na cesti i glavna zvijezda budućih skupova automobilista.