Zima i potrošnja goriva: Koliko raste "žeđ" automobila na "minusima"?

Nekoliko faktora utječe na povećanu potrošnju goriva tokom najhladnijeg godišnjeg doba - zimske gume, električni potrošači, više vremena za dostizanje optimalne radne temperature motora…

Niske temperature i specifični zimski uslovi povećavaju troškove vožnje tokom nahladnijeg godišnjeg doba, sve u poređenju s toplijim danima. Već odgovarajuća priprema automobila za zimu, uz neizostavno montiranje guma sa pahuljicom ili oznakom M+S, predstavlja priličan trošak, čemu treba dodati i rast potrošnje goriva zbog nekoliko faktora.   
Gume
Zimske gume su "žednije" od ljetnih jer se pred njih postavljaju zahtjevi za većom elastičnošću i boljim prianjanjem. To za posljedicu ima mekšu smješu i veći otpor kotrljanja, time i rast potrošnje goriva. Ovo uprkos činjenici da je u posljednjih nekoliko decenija otpor kotrljanja zimskih guma smanjen za 40-ak procenata što je značajno doprinijelo smanjenju potrošnje goriva i zagađenja čovjekove okoline.

S gumama se ipak može uštedjeti: na testovima renomiranih automobilskih klubova ispituje se otpor kotrljanju, pri čemu konačni rezultati pokazuju da razlike u potrošnji između zimskih pneumatika dostižu i do 10-ak procenata. A odreći se zimskih guma radi uštede goriva je ekonomski apsurdno, u isto vrijeme i opasno. Otpor kotrljanja zimskih pneumatika može povećati i nedovoljan pritisak u gumama što, osim na potrošnju goriva, utječe i na habanje automobilske "obuće". 

Zagrijavanje motora
Izbjegavajte zagrijavanje motora u mjestu jer tako znatno sporije dostiže optimalnu radnu temperature, uz povećanu potrošnju i štetne emisije. Jedan test ADAC-a pokazao je da je nakon 4 minuta zagrijavanja na vanjskoj temperaturi od -10 stepeni, motorno ulje dostiglo temperaturu od svega -7 stepeni, ali je u isto vrijeme sagorjelo oko 0,1 litar goriva. 

Vožnja
Dobro poznati savjeti za pravovremenim "šaltanjem" u viši stepen prijenosa te izbjegavanjem naglih ubrzanja i nepotrebnih oštrih kočenja vrijede kao faktori štedljive vožnje i u zimskim mjesecima. Mnogi vozači u hladnim danima ekonomičnost (s pravom) podređuju sigurnosti jer je automobil lakše upravljiv i bolje kontroliran u nižim stepenima prijenosa. Ipak, moraju znati da tokom najhladnijeg godišnjeg doba kasnije "šaltanje" u višu brzinu donosi rast potrošnje goriva do 30 procenata. Automobil koji se kreće brzinom od 50 km/h u petom stepenu prijenosa troši 4 litra goriva na 100 km, dok prebacivanje u "treću" povećava potrošnju za čitav litar.

Start-stop sistem
Iako u ljetnim uslovima u gradu mogu sniziti potrošnju i do 20-ak procenata, start-stop sistemi nisu toliko efikasni zimi. Većina proizvođača programira start-stop sisteme tako da ne rade na temperaturama ispod tri stepena Celzijusa. Navode se dva razloga za "pauziranje" sistema na hladnom: 1.) Izbjegavanje dodatnog opterećenja akumulatora koji je na ionako teškom iskušenju na "minusima"; 2.) Zadržavanje ugodne i udobne atmosfere u vozilu jer se gašenjem motora prekida i grijanje (kabine, sjedišta, volana). 

Električni potrošači
Grijanje prednjeg i zadnjeg stakla, vanjskih ogledala i sjedišta predstavlja ogromnu pomoć za sigurnu vožnju u zimskim mjesecima, no, ovi dijelovi su u isto vrijeme i veliki potrošači energije. Treba ih isključiti čim nisu neophodni, jer grijanje vjetrobrana troši 540 watti, zadnjeg stakla 185 watti, sjedišta 100-tinjak watti, upravljača 50 watti. 

Podsjećanja radi: 100 watti energije plaća se s dodatnih 0,1 litar goriva na 100 km. Treba voditi računa i o svjetlima za maglu jer na 100-tinjak kilometara potrošnju podižu za 0,2 litra, a nepravilno korištenje može ometati ostale učesnike u saobraćaju. 

Težina i aerodinamika
Riješiti se nepotrebnog tereta jer 100-tinjak kilograma dodatne težine znači potrošnju uvećanu za 0,3 litra. Krovni boksovi predstavljaju efikasan način za transport prtljaga i skijaške opreme do odredišta, ali značajno pogoršavaju aerodinamiku vozila. Pri brzini od 80 km/h potrošnja raste za 11 posto, a pri 130 km/h krovni boks povećava "žeđ" automobila do 2 litra na 100 km.