Vožnja u vrelim danima zahtijeva posebnu pažnju vozača, kako o automobilu, tako i o sebi i saputnicima. I vozač i automobil izloženi su zagrijavanju, povećanju "radne temperature", pa traže kvalitetne "rashladne tekućine" i "besprijekorno podmazivanje". Pored motora, vrlo opasnom zagrijavanju skloni i ostali dijelovi pri čemu treba izdvojiti pneumatike. Na šta treba obratiti pažnju prije nego se i kada krene limenim ljubimcem na destinaciju za odmor?
Automobil – Istraživanja pokazuju da su najčešći uzroci prometnih nesreća u ljetnim mjesecima - loše održavana vozila i umorni vozači. Brojne poteškoće mogu se spriječiti redovnim održavanjem vozila. Automobil pregledati i pripremiti za sva iskušenja na putu: prekontrolirati nivo ulja, tekućine za brisače, pritisak u gumama, dubinu profila, kočnice i svjetla. Gume trebaju imati dovoljnu dubinu profila, a stručnjaci savjetuju minimalno 2-3 milimetra, odnosno 3-4 milimetra za široke pneumatike. U toku brze vožnje autoputem provjeriti pritisak u gumama svaka 2 sata ili pređenih 200 km. U rezervoaru uvijek imati dovoljno goriva, jer na dugim putovanjima najbliža benzinska pumpa može biti udaljena i više od 100 km.
Odmoran vozač – Kod planiranja puta, računati na vrijeme potrebno za česte pauze radi odmaranja. Stručnjaci nikako ne savjetuje polazak na put odmah poslije radnog vremena. Razlog: jedna trećina nesreća dogodi se na putu na godišnji odmor jer brojni vozači krenu odmah nakon posla. Umjesto toga, putovanje treba početi odmoran vozač. Prije polaska izbjegavati lijekove od kojih se javlja umor. Na prvi znak umora u vožnji, zaustaviti se, obaviti kratku šetnju. Praviti pauze jer visoke temperature po vozača mogu imati jednak učinak kao vrijednost 0,5 promila alkohola u krvi.
Noćna vožnja – Neki vozači radije voze noću da izbjegnu gust promet ili dnevnu vrućinu. Stručnjaci savjetuju da se vožnja odgodi za jutarnje sate jer se tokom noći treba - dobro naspavati. Pri noćnoj vožnji praviti češće pauze i ukoliko okolnosti to dozvoljavaju - za volanom se mijenjati sa suvozačem. Voziti sporije i držiti veću sigurnosnu udaljenost te uvijek voditi računa da je noću teže ocijeniti brzinu i udaljenost drugih vozila. Provjeriti da li je automobil pravilno pripremljen za vožnju po mraku, ima li čiste farove, stražnja svjetla. Prednja svjetla trebaju biti podešena da pravilno osvjetljavaju cestu i ne oslijepe vozače koji voze ususret. 
Jelo i piće – Izbjegavati tešku i masnu hranu, jesti malo i često, najbolje za vrijeme svakog odmora. Preporučuje se konzumiranje svježeg voća i tankih sendviča sa salatom. Piti mnogo tekućine – i do tri litre dnevno! Savjetuje se obična voda, jače razrijeđeni voćni sokovi i biljni čajevi. Kafa i gazirana pića su manje preporučljiva. Kako bi piće bilo što hladnije, a hrana upotrebljivija - ponijeti hladnjak. 
Borba sa vrućinama – Najefikasnije oružje protiv vrućine je klima uređaj ali uz pravilno korištenje. Ne pretjerivati sa podešavanjem klima uređaja na preniske temperature i snažan intenzitet djelovanja jer veliko unutrašnje pothlađivanje može štetiti krvotoku. Razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bi smjela biti veća od sedam stepeni Celzijusa. Da bi se unutrašnjost vozila brže rashladila početi vožnju s otvorenim prozorima i tako izbaciti vrući zrak. Zatim zatvoriti prozore i uključite klimu, ali ne usmjeravati nikad zrak direktno na tijelo. To opterećuje mišiće i moglo bi "ukočiti" vozača. Nekoliko minuta prije kraja vožnje poželjno je isključiti klima uređaj i organizam koliko-toliko pripremiti za "vanjski toplotni udar". Koristiti zavjese, zastore, zaštitne folije na bočnim ili zadnjim staklima, naravno, ukoliko ih automobil posjeduje, ali paziti da time ne bude narušena vidljivost.
