Danas od mnogih vozača možete čuti da je održavanje automobila skupo i preskupo. Skupi su im dijelovi, rad majstora, dijagnostika, elektronika, pneumatici, tehnički pregledi, čišćenje DPF-a, reparacija dizni, popravak elektronike... sve je skupo.
Mnogi od njih s razlogom ili ne ignorišu činjenicu da su savremeni automobili višestruko složeniji od vozila iz osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka, koja su u međuvremenu stekla mitski status "nepoderivosti" dobrim dijelom i jer su s lakoćom ponosila zanamarivanje u održavanju. 
Za generacije takvih vozača, koje su odrasle uz navedene mitove o samoodrživosti automobila, pojam "preventivne zamjene" nekog od dijelova djeluje kao pokušaj prevare ili narodski rečeno uzimanja para na lijepe oči. U stvarnosti preventivna zamjena ipak ima smisla, jer se trošak takvog ulaganja u praksi veoma brzo otplati kroz uštedu u potrošnji goriva, boljim performansama pogona, ljepšem ugođaju vožnje, a često i manjim vanrednim troškovima, pa i stresu kojeg sa sobom nosi situacija u kojoj imate pokvaren automobil. 
Jedan od dijelova čija preventivna zamjena je preporučljiva iz više razloga je i protokomjer vazduha. Riječ je elementu, koji su nalazi u usisnom sistemu motora iza filtera vazduha, a prije usisne grane. On mjeri protok i temperaturu vazduha, i te podatke proslijeđuje motornom računaru. Računar zahvaljujući njima dozira optimalnu količinu goriva koju ubrizgava u cilindre i tako optimizuje sagorijevanje, održavajući potrošnju na deklarisanom nivou. Dakle, što je smjesa vazduha i goriva bolja, to je bolje sagorijevanje i samim tim motor efikasnije radi. 
Neispravnost protokomjera kod većine savremenih modela prati aktiviranje "check engine" signalne lampice, a neizbježan je i gubitak snage motora, povećanje potrošnje i otežano startovanje motora. Najveći broj vozača početne probleme najčešće opisuje kao usporene reakcije na pritisak papučice gasa, te slabije ubrzavanje. Jedan od pokazatelja da je protokomjer u problemu je crni dim iz izduvnog sistema. Ovdje treba napomenuti da osim na performanse neispravan protokomjer usljed nepravilnog sagorijevanje može da uzrokuje i prekomjerno nakupljanje čađi u izduvnom sistemu i DPF-u, što se kod automobila novije generacije za sobom povlači i povećanu potrošnju AdBlue aditiva. 
Cijena protokomjera varira zavisno od modela i proizvođača. Kao orijentacioni primjer uzećemo jednog od najpopularnijih domaćih polovnjaka Volkswagen Golf 1.6 TDI sa 90 KS za kojeg nov protokomjer košta od 120 do 280 KM. Uz navedeni iznos treba dodati i cijenu rada mehaničara koji će da ga zamijeni. S obzirom na složenost posla ta cijena obično varira od 40 do 80 KM. 
Preporuka je da se protokomjer mijenja zajedno sa senzorom temperature usisnog vazduha, kako bi performanse novougrađenih komponenti bile ujednačene. Za gore spomenutog Golfa ovaj dio košta od 60 do 120 i više KM, opet zavisno od proizvođača.
Za kraj podsjećanje da je protokomjer moguće i čistiti, ali da se i pored toga kao najsigurnija opcija preporučuje njegova zamjena novim. Na vama je da odlučite hoćete li ga preventivno mijenjati ili čekati da se manifestuje neki od u ovom tekstu navedenih simptoma.
protokomjer vazduha