Otopljen snijeg, temperature iznad "nule" i stare zablude o zimskim gumama

Opasna zabluda: "Zimske gume su korisne samo na snijegu, a kada se otopi bijeli pokrivač postaju balast jer stvaraju buku, povećavaju potrošnju goriva, ne dozvoljavaju brzu vožnju".

Čim se otopi snijeg i temperature dođu iznad "nule", kod vozača se javi stara zabluda. "Zimske gume su korisne samo na snijegu, a kada se otopi bijeli pokrivač postaju balast jer stvaraju buku, povećavaju potrošnju goriva, ne dozvoljavaju brzu vožnju", objašnjavaju ovi "stručnjaci". Kakva zabluda!

Njemačka Organizacija za tehnički nadzor (GTÜ) u svojoj analizi još jednom naglašava da su na niskim temperaturama zimske gume u jasnoj prednosti u odnosu na ljetne pneumatike - bez obzira ima li snijega ili ne.

Smješe zimskih guma razvijene su za niske temperature i mekše su. Čim živa u termometru padne ispod sedam stepeni Celzijusa, gume s pahuljicom ili oznakom M+S pokazuju svoje prednosti. Mnogo su bolje u poređenju s ljetnjim gumama koje se stvrdnjavaju na niskim temperaturama i imaju lošije prijanjanje, čak i na suhim cestama. Nasuprot tome, vožnja zimskih guma tokom ljeta nije dobra ideja jer na višim temperaturama pokazuju upadljive slabosti, posebno pri kočenju na suhom.

Upitan je i argument da su tokom najhladnijeg doba zimske gume podložne većem habanju od ljetnjih. U suštini, sve zavisi od temperature: na vrijedostima od 7 stepeni Celzijusa i nižim, zimske gume se ne troše brže, naglašava GTÜ. Mekša gumena smješa i grublji gazeći sloj zimskih pneumatika malo povećavaju otpor kotrljanja, time i potrošnju goriva. Ponekad ulogu igra i veća težina zimske gume, ali je stalni razvoj pneumatika učinio da ovi faktori imaju mali utjecaj na računu za gorivo. Zapravo je za potrošnju goriva mnogo značajniji pravilan pritisak zraka u gumama.

"Kritičari" zimskih guma na suhom ističu i argument nemogućnosti brze vožnje s ovom vrstom automobilske obuće. Zaista, u prošlosti je često bio slučaj da su zimske gume samo djelimično odobrene za velike brzine. Međutim, moderne zimske gume nemaju ovaj problem: u široko rasprostranjenoj gumi veličine 205/55 R16, skoro da je standard postao brzinski indeks H, u ovom slučaju za maksimalnu dozvoljenu brzinu 210 km/h. 

Zbog grubljeg i dubljeg gazećeg sloja od letnjih guma, zimske gume mogu se kotrljati malo "jače", ali je razvoj automobilskih pneumatika učinio da su razlike u buci često jedva primjetne. Od 1. januara 2021. godine gume na evropskom tržištu imaju etiketu, odnosno ABC klasifikaciju, po kojoj je A oznaka za najnižu buku kotrljanja, C za najglasniju, često uz izmjerenu vrijednost jačine zvuka u decibelima (dB).

Na našim prostorima je zakonska obaveza posjedovanja zimske opreme od 1. novembra do 1. aprila, iako na zapadu postoji nepisano pravilo da se zimske gume koriste od oktobra do katoličkog Uskrsa.

Istina je da se ljetne gume s minimalno 4 mm dubine gaznog sloja mogu koristiti na suhim ili vlažnim putevima čak i zimi, ali s druge strane, ako vozite s neodgovarajućim gumama po crnom ledu, snijegu, bljuzgavici, ledu ili mrazu, javlja se povećan rizik od nesreća. A ukoliko se desi takva nesreća, teško je naplatiti štetu od osiguranja. Zato zimske gume za zimu, ljetnje za ljeto!