Gume koje se koriste na javnim cestama moraju imati dezen gaznog sloja, čija je primarna zadaća - izbacivanje vode te osiguranje prijanjanja i trakcije. Pri vožnji velikom brzinom po mokrim cestama, između gume i površine ceste može se nakupiti vodeni klin. Guma tada gubi kontakt s cestom i vozilo više ne reagira na komande upravljača komande. Ova pojava je poznata kao akvaplaning ili hidroplaning.
Ako gume ne mogu ispravno prianjati na cestu tokom akvaplaninga, ovaj nedostatak "gripa" ima ozbiljne posljedice za sigurnost. Vozač zapravo gubi kontrolu nad vozilom i ne može kočiti, upravljati ili ubrzavati. Akvaplaning ili hidroplaning će se dogoditi obično kada se na površini ceste nakuplja jaka kiša. Međutim, automobil može "zaplivati" i kada je asfalt na cesti toliko neravan da uzrokuje nakupljanje velikih lokvi stajaće vode.
Osim poštovanja brzine i pravilnih vozačkih poteza, i gume imaju značajnu ulogu u rediciranju opasnosti od nesreća s akvaplaningom. Automobilske gume treba držati napumpanim do ispravne vrijednosti pritiska, no posebno značajna je dubina gaznoga sloja. Zakon propisuje da dubina gaznog sloja ne smije biti manja od 1,6 milimetara, ali ne treba čekati da "šara" dođu na dozvoljeni minimum.
Naime, dovoljna dubina gaznoga sloja je ključna ne samo u ekstremnim situacijama nego i pri malim brzinama postoji veći rizik od nesreće ili sudara ako su gume istrošene. Nove gume pri brzini 80 km/h mogu raspršiti do 30 litara vode u sekundi. Vremenom i tokom korištenja pneumatika se smanjuje dubina gaznog sloja gume. Posljedica je da gume raspršuju znatno manje vode kako se smanjuje dubina profila gume. 
Ako automobilske gume imaju dubinu gaznog sloja od samo 1,6 mm, tada je istiskivanje vode dramatično smanjeno. Zapravo je dubina gaznog sloja od 3 mm - sigurnosni minimum za akvaplaning - kada gume još uvijek mogu zadržati značajan dio svoje sposobnosti istiskivanja vode. Nakon ove tačke, rizik od akvaplaninga dramatično se povećava. Osim toga, smanjeni profil također utječe na efikasnost kočenja. Što je gazni sloj na automobilskim gumama istrošeniji, to je duži kočioni put.
Bez obzira jesu li gume nove ili stare, vozači bi trebali usporiti na mokrim cestama kako bi smanjili rizik od akvaplaninga. A ukoliko dođe do akvaplaninga - koji je uvijek moguć ovisno o vremenu i uvjetima na cesti i vozač ga ne može spriječiti - savjetuje se da odmah makne noga s papučice gasa, izbjegava okretanje upravljača i naglo kočenje. Čim gume ponovno dođu u kontakt s cestom i povrate prijanjanje, može se sigurno nastaviti vožnja, naravno smanjenom brzinom.
