Zašto bh. tržište nije spremno za električna vozila i hibride?

+8

U Bosni i Hercegovini je prošle godine registrovano manje od 1.900 novih elektrifikovanih automobila - to je tek oko 15 posto tržišta. Zašto naše tržište nije spremno za ovaj tip automobila, da li se i dalje držimo one stare: Psi laju, a karavane prolaze.

Dok u Evropi cvjetaju ruže hibridima - koji su, usput rečeno, najprodavaniji tipovi vozila po pogonskom agregatu, a električni automobili su "poklopili" odavno dizelaše, trend tržišta novih automobila u Bosni Hercegovini ima suprotan učinak. 

Na tržištu od oko 12.000 novih prodatih vozila, tek njih 1.860 u prošloj godini su bili električni ili s asistencijom "struje". Tačnije, ovih 15,5 posto tržišta su uglavnom pripali manje-više hibridima, jer je manje od 170 ili 1,4 posto udjela završilo na strani čisto električnih automobila. Rezultat bez prevelikog značaja.

U čemu je trik, zašto domaći kupci ne vjeruju elektrifikovanim automobilima, mada jedan dio njih ipak završi u njihovim rukama, s obzirom da je veliki broj bezinaca ustvari potpomognutom mild-hibridnom tehnologijom?

Tragom loših brojki, koje nisu simbolične bile samo prošle godine, već su takve u kontinuitetu, možemo detektovati nekoliko problema. Kao prvo, državne subvencije važe samo u FBiH. To je jedan od prvih detektovanih problema, jer trgovci automobilima u RS-u izbjegavaju prodaju električnih, pa i hibridnih vozila. Džaba pojedinci daju "imućnim" klijentima na probu auta, ne bi li im poslije utrpali neki od njih, kada su resursi ograničeni.

Drugi problem je kašnjenje svake godine s donošenjem odluka o subvencijama, pa kupci pod ručnom pola godine čekaju ili se okrenu alternativi. Treći problem, koji se tiče isključivo prošle godine, je ukidanje subvencija na standardne hibride, pa su poticaji, pored čisto električnih, ostali dostupni samo za plug-in hibride, koji su drastično skuplji i samim tim nedostižniji kupcima. 

Jedna od većih prepreka koja guši elektrifikovana vozila je svakako cijena. Svi veći proizvođači su počeli gasiti skupe modele, jer prodaja izostaje zbog ogromnih cijena, ali i pada vrijednosti takvih vozila. Država nema program kojim bi privukla kupce, pa ih logično i nema dovoljno. 

Ako ništa, mi ne znamo ni prepisati od drugih, a odličan primjer bi bila Hrvatska, koja je prošle godine dala eko bonus od 9.000 eura, ali ograničila cijenu vozila za privatne kupce na 50.000 eura. Tako se Škoda Enyaq, koja u BiH zbog specifikacije baterije, snage i opreme košta između 120 i 130 hiljada KM, kod komšija uz državni poticaj i popust koji je "isforsirao" uvoznik, mogla dobiti za samo 36.950 eura (72.268 KM). Uz takvu kalukalaciju bi sigurno bilo i više kupaca i u BiH. 

Problematika oko mreže punionica je šlag na tortu i gorući faktor u cijeloj Evropi, a kod nas u BiH potpuno zanemaren faktor. Infrastruktura od cirka 300 punjača, koji su mahom u posjedu privatnih lica ili kompanija ne može zadovoljiti potrebe ni države poput Vatikana, a kamo li BiH, pa su ogorčeni kupci odlučili prespavati zimski san u nadi da će na proljeće biti bolje. Pitanje samo koje godine.