Globalno usporavanje potražnje za električnim vozilima, koje je počelo prošle godine, dovelo je u pitanje "zelenu" doktrinu Evropske unije. Podsjetimo, Evropski parlament je u februaru prošle godine odobrio zakon kojim se 2035. uvodi zabrana prodaje novih putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem na fosilna goriva.
Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) i korporacija Stellantis kritikovali su ovaj zakon mnogo prije njegovog usvajanja, a u svjetlu kolapsa prodaje električnih vozila u Evropi. Postalo je jasno da je ovaj zakon odvojen od stvarnosti.
Proizvođači automobila su primorani da svoje planove grade na osnovu onoga što im nalažu zakoni: mnoge velike kompanije već su odustale od razvoja novih modela s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i posvetile sve svoje napore i resurse razvoju električnih vozila. Stvarnost je pokazala da je ovo bila velika greška. Toliko velika da je, na primjer, gigant poput Volkswagena zapao u krizu da najavljuje zatvaranje fabrika u Njemačkoj.
Previše optimistična procjena perspektiva električnih vozila rezultirala je naglim pogoršanjem finansijskih rezultata velikih kompanija, što je direktan put ka masovnim otpuštanjima, zatvaranju pogona, pa čak i bankrotima. Uzimajući u obzir činjenicu da je automobilska industrija jedan od stubova evropske privrede, vlasti pojedinih zemalja odlučile su poduzeti korake u cilju zaustavljanja rezanja grane na kojoj počiva ekonomija.
Matteo Salvini, lider desničarske italijanske stranke Sjeverna liga, ministar saobraćaja i infrastrukture Italije, rekao je da će zahtijevati od Vlade Giorgije Meloni i Evropske komisije da ukinu ili prilagode zakon zabrana novih automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem nakon 2035. Prilagođavanje znači pravo svake zemlje EU da samostalno utvrđuje preporučljivost zabrane "ugljovodoničnih" modela, na osnovu trenutne tržišne realnosti i stanja u privredi. Kako prenosi Automotive News Europe, Salvinijevu poziciju podržava italijanski ministar industrije Adolfo Urso - isti onaj koji je prošlog proljeća brendu Alfa Romeo zabranio korištenje naziva Milano zbog inostrane montaže novog crossovera.
Sve veći utjecaj desničarskih stranaka u Njemačkoj može dovesti do brzog pojavljivanja sličnih inicijativa u ovoj zemlji. Njemačka vlada za sada samo obećava poreske olakšice za korporativne kupce električnih vozila, ali je malo vjerovatno da će ova mjera ozbiljno poboljšati status baterijskih automobila. Njemačka je do kraja prošle godine izdašno subvencionirala kupovinu električnih vozila privatnim kupcima, zahvaljujući čemu je popust mogao dostići 9.000 eura. Ukidanje ovih subvencija je, naravno, ubrzalo kolaps potražnje za električnim vozilima.
Međutim, postojali su i objektivni razlozi, poput prezasićenosti tržišta i previsoke cijene vozila zbog inflacije i povećanih zakonskih zahtjeva za opremanje novih automobila. Još jedan uvjerljiv razlog za nadolazeću krizu je erozija "srednje klase" u društvu: čak i u relativno bogatoj Njemačkoj, mnoge porodice koje su ranije mogle sebi priuštiti kupovinu novog automobila, danas, u najboljem slučaju, uzimaju polovnjaka na kredit ili "troše" vozilo koje imaju.
Nema mnogo vremena za električna vozila, pogotovo zato što je u igri mnogo veći ulog - opstanak evropske automobilske industrije.
