Korejski Hyundai početkom godine najavio je da će vratiti fizičke komande u svoje modele i da više neće insistirati na digitalizaciji istih. Što je najavio Hyundai je to i uradio pa smo sa redizajnom Tucsona umjesto digitalizovanih tastera za upravljanje klima uređajem dobili nove, savremenije komande sa klasičnim i za korištenje puno jednostavnijim potenciometrima. 
Nakon Hyundaija po istom pitanju nedavno se oglasio i Volkswagen, koji je takođe najavio povratak klasičnim komandama, jer su njegovi kupci trenutno veoma kritični prema digitalnim rješenjima. Treba očekivati da će i mnogi ostali brendovi slično postupiti i da će nakon nerazumnog forsiranja očigledno nepraktičnijih digitalnih rješenja u automobile vratiti dokazanu, upravljačku klasiku.
Novi trend povratka na fizičke komande nije stvar mode, već psihologije i ergonomije, odnosno činjenice da ljudi, a među njima i vozači pokazuju sve veći "digitalni umor" koji je izazvan masovnom upotrebom digitalnih sistema, čak i tamo gdje je njihova praktičnost višestruko manja u odnosu na klasična rješenja kao što je to slučaj u automobilima. Zbog "digitalnog umora" u razvijenim evropskim zemljama sve je aktivniji trend da pripadnici mlađih generacija umjesto pametnih mobilnih uređaja koriste "glupe" osnovne mobilne telefone. 
Ono što je počelo kao neka vrsta tehnološkog bunta mladih ljudi, preko noći je dobilo odrednicu "digitalnog detoksa" i steklo neočekivano veliku popularnost ali i praktični smisao, jer su korisnici starijih tehnologija s apstinencijom od digitalnih sadržaja počeli da osjećaju fizičko i psihičko rasterećenje. Podršku mladima koji su počeli da odbijaju sveopštu digitalizaciju dali su i mnogi vozači, kojima je korištenje digitalnih tehnologija i ekrana u automobilima postalo: dosadno, zamorno i nepotrebno komplikovanije u odnosu na klasične komande s kojima su mogli da upravljaju i bez direktnog vizuelnog kontakta.
Odjeci socijalnog bunta prema digitalnim sadržajima stigli su i do samih proizvođača automobila, od kojih neki i pored toga još uvijek nisu svjesni da je digitalizacija enterijera odavno prešla granicu zdravog razuma, te da će kad tad morati da se vrati u okvire koji na funkcionalan način kombinuju klasična i digitalna rješenja. Mnogobrojna udruženja potrošača na nivou Evropske unije već su predložila da se proizvođači automobila zakonski obavežu da neke funkcije u vozilu moraju kombinovati sa klasičnim upravljačkim rješenjima. 
Prijedlogom je između ostalog sugerisano da se na klasičan način mora upravljati: svjetlima, sistemom za otključavanje i zaključavanje vozila, klima uređajem, audio sistemom, podizačima stakala, daljinskim funkcijama na upravljaču, sistemom za aktiviranje sva četiri pokazivača pravca i parking kočnicom, ESP-om i slično. S druge strane kao sistemi, koji mogu ostati digitalizovani navedeni su: navigacija, grijači sjedišta i masažne funkcije, ambijentalno osvjetljenje, kabinska svjetla, krovni otvor i slično.
Mada su neki proizvođači poput Hyundaija i Volkswagena u međuvremenu odlučili da se "pospu pepelom" i javno priznali da pojedina digitalna rješenja, koja su ponudili u njihovim automobilima nisu praktična koliko se očekivalo, ima i onih koji zastupaju drugačiji stav. Jedan od njih je američka Tesla koja ne vidi ništa loše u digitalizaciji upravljačkih funkcija ako su njihovi automobili opremljeni najnovijim sistemima asistencije, koji omogućavaju automatizaciju mnogih segmenata vožnje. 
U Tesli su odlučni da i dalje forsiraju digitalna rješenja, uz paralelni razvoj glasovnih kontrola, koje bi po njima trebale postati primarni način upravljanja vozilima u budućnosti. Da li će do toga doći pokazaće vrijeme pred nama, ali u sadašnjim okvirima više je nego jasno da mnoga digitalna rješenja nisu praktičnija od klasičnih.
Kako se automobilska industrija udaljava od pretjeranog oslanjanja na ekrane osjetljive na dodir, cilj je prije svega poboljšati iskustvo vozača bez ugrožavanja sigurnosti na cesti, a to bi svima ustvari trebalo biti najvažnije.
