Da li električni auti mogu biti jeftiniji od benzinaca i dizelaša?

Sada kada je izvjesno da su kupci izgubili interesovanje za električnim automobilima nastupaju misteriozni znakovi i prljava igra. Međutim, igra je toliko prljava i providna da su kupcima unaprijed podijeljene loše karte, jer će sav teret elektromobilnosti preći preko njihovih leđa.

Misteriozni znakovi koje Evropa i automobilski divovi plasiraju su providni i ogoljeni toliko da će se opet sve prelomiti preko leđa krajnjih kupaca. Zakonadavac vrši toliki pritisak na proizvođače da će oni morati žrtvovati benzince i dizele kako bi električni automobili postigli neophodnu popularnost. 

Oni koji kroje naše živote u Evropi odlično znaju da električni automobili više ne zanimaju veliku većinu građana na kontinentu. Njihove cijene, ma koliko god Kinezi prijetili sa svojim uvozom, i dalje su previsoke, sredstva za kupovinu su nedovoljna, a nedostatak infrastrukture za punjenje baterija je i daleko ispod standarda.

Varakanje sa sintetičkim gorivima odugovlači volju EU da prekrši svoju namjeru da automobile s nultom emisijom proglasi jedinom opcijom, dok građani sa strepnjom okreću glave od četvertočkaša koji zavise od utičnice. S druge strane, prosjek CO2 se radikalno smanjuje što znači da u Evropi svaki četvrti prodati novi auto mora biti električni ili slijede kazneni udarci, popularnije rečeno - penali!

S obzirom da prodaja takvih automobila stagnira, za vlast i industriju najvažnije je izjednačavanje cijena novih konvencionalnih i električnih automobila. Da budemo načisto s ovim, niti jedan proizvođač neće zasigurno spustiti cijene ionako preskupih električnih automobila ispod cijene benzinskih, dizelskih, pa ni hibridnih automobila u bilo kojem trenutku. To znači da će oni napraviti obrnuti scenarij, jer se suočavaju s ogromnim kaznama.

Evropa je pod pritiskom lokalnih proizvođača, odgodila stupanje na snagu euro 7 norme do 2030. godine, ali će do kraja 2025. veliki broj brendova morati da plati značajan iznos kazni, koje će navodno kumulativno narasti na 15 milijardi eura. Ove godine maksimalna granica za CO2 je 116 g/km, ali će se ta vrijednost sljedeće godine spustiti na 94 grama po pređenom kilometru. Penali koji će nastupiti bit će preskupi.

Pooštravanje propisa o emisiji štetnih gasova će primorati brendove da se oslobode lagerovanih automobila, ali i da nastave s ulaganjima u nove tehnologije koje će, očito, imati uticaja na cijene automobila, jer će oni biti sve skuplji. Tada je evidentno da će benzinci i dizeli premašiti cijene ekvivalentnih električnih automobila. 

Pritisak je sve veći, a proizvođači su ti koji će morati da odgovore na vrlo lako pitanje: isplati li se plaćati kazne ili pojeftiniti električne automobile? S obzirom da su kazne neizbježne, a govora o damping cijena nema, neko će se opeći. Dakle, benzinci, dizeli i hibridi će iduće godine poskupiti, a kupci koji se odluče za takve automobile će ustvari biti ti koji će platiti turu za cijelo sijelo. 

Još gore, Evropa će nastaviti da pooštrava granice emisija CO2 iz godine u godinu, otežavajući život svima, na misteriozan i prljav način kao i do sada.