Prilikom prilagođavanja "obuće" automobila vremenskim uslovima ne bi trebalo biti dilema – ljetne gume za toplije dane, zimske gume za temperature ispod sedam stepeni Celzijusa. Čak i najtvrdoglaviji i najneodgovorniji vozači svjesni su prednosti zimskih guma tokom najhladnijeg godišnjeg doba i uglavnom poštuju zakonske obaveze o vožnji u zimskim uslovima. Međutim, nerijetko se dešava da i na visokim temperaturama na automobilima vidimo gume sa pahuljicama i oznakom M+S.
Dok korištenje zimskih pneumatika na snijegu, ledu i niskim temperaturama ne krije previše specifičnosti nego se kao osnovni zahtjev postavlja dubina profila od 4 mm, ponašanje istih guma tokom proljeća, ljeta i jeseni zavisi od dosta faktora – vanjske temperature, suhe i mokre ceste, dubine gaznog sloja... Koje su to zamke koje donosi ljetna vožnja na zimskim gumama?
Kočenje
Zadržavanje zimskih guma tokom toplijih godišnjih doba predstavlja najveći rizik pri kočenju. Analiza Continentala pokazuje da je - na temperaturi iznad 20 stepeni Celzijusa, uz puno kočenje pri brzini 100 km/h - zaustavni put automobila sa zimskim gumama šest metara duži nego uz ljetnu obuću. U trenutku kada se automobil sa ljetnim gumama zaustavi, vozilo sa zimskim pneumaticima još se kreće brzinom od 37 km/h. Zimske gume su znatno lošije na suhoj cesti, pri čemu je hendikep nešto manje izražen na nižim temperaturama (oko 10 stepeni Celzijusa). Ukoliko je cesta mokra znatno manje su razlike između ljetnih i zimskih guma jer do izražaja dolazi specifični profil pneumatika za najhladnije godišnje doba. Štaviše, ukoliko se radi o kočenju na kiši u hladnim proljetnim ili jesenjim danima (temperature oko 10 stepeni Celzijusa), zimske gume imaju čak kraći zaustavni put. 
Upravljivost
Pojednostavljena istraživanja pokazuju da je tokom toplijih dana automobil 15 procenata slabije upravljiv sa zimskim gumama. Drugim riječima, tamo gdje se sa ljetnim gumama naglim manevrom izbjegava prepreka pri brzini 80 km/h, uz zimsku obuću automobil dostiže kritične granice već na 70 km/h. Ipak, stvari nisu tako jednostavne jer na upravljivost obje vrste guma utječu vremenski uslovi (suha ili mokra cesta te vanjska temperature). Što su lošiji uslovi (niža temperature i padavine) zimske gume su manji hendikep po stabilnost. Rastom temperature smanjuje se "grip" zimskih guma, a značajan utjecaj na stabilnost, posebno u krivinama i autoputu, ima i težina vozila (recimo, prtljag za ljetni godišnji odmor).
Potrošnja
Nema dilema da zimske gume, zbog jačeg otpora kotrljanju, povećavaju potrošnju goriva. Koliko tačno, teško je utvrditi bez analize svih parametara ljetne vožnje (temperatura, padavine, potrošenost zimskih guma). Barata se podatkom da prilikom normalne ljetne vožnje na visokim temperaturama zimska obuća povećava "žeđ" automobila za 15-ak procenata. Ako se u jednačinu uvrste niža temperature i padavine, razlika je manja, ali opet primjetna.
Habanje
Ne treba previše mudrosti za zaključak da se "mekane" zimske gume znatno više troše na vrelom asfaltu. Na temperaturama iznad 25 stepeni Celsijusa njihov životni vijek skraćuje se za 15 procenata. Istina, pri niskim temperaturama zimske gume troše se jednako ili manje od ljetnih, ali je ova "prednost" zanemarljiva ne samo zbog činjenice da su hladni talasi rijetki i kratkotrajni prestankom najhladnijeg godišnjeg doba.
