Onaj ko zimi prvi put sjedne za upravljač električnog automobila bit će iznenađen. Čim temperature padnu ispod nule, potrošnja vrtoglavo raste. Zašto je tako?
Prvi razlog je jednostavan: unutrašnjost, prozori, eventualno sjedišta i volan moraju se grijati električnom energijom iz pogonske baterije jer niko ne želi da mu bude hladno u autu. Uostalom, dizelski motori zimi troše 15 posto više goriva, dok su benzinci u prosjeku rastrošniji za 15 posto. Ali, postoji još jedan razlog za gubitak vozne autonomije električnih vozila. Zimi se hladi i baterija, ugrađena u podnici vozila, čija je optimalna radna temperatura između 20 i 40 stepeni Celzijusa (baterija može razviti svoj puni energetski kapacitet).
Postizanje pravog temperaturnog okvira zimi je veliki tehnički izazov. Za zagrijavanje potpuno ohlađene baterije teške nekoliko stotina kilograma potrebna je velika količina energije. Što je veća baterija i niža vanjska temperatura - potrebno je više energije. Koliko raste potrošnja električnih automobila u zimskim uslovima, istražili su eksperti ADAC-a, najvećeg evropskog automobilskog kluba, koristeći i rezultate organizacije Green NCAP. 
Rast potrošnje na kratkim relacijama
Green NCAP je tačno izmjerio: na kratkim ili prigradskim relacijama (23 kilometra tokom 30 minuta vožnje), potrošnja električnog automobila dosta raste kada je vanjska temperatura znatno ispod tačke smrzavanja. Ovisno o testiranom modelu, potrošnja električnog automobila s hladnom baterijom raste u rasponu od 38 do čak 107 posto. BYD Atto 3 i Dacia Spring su pokazali najbolje rezultate na vanjskoj temperaturi -7°C. Njihova potrošnja raste za 38, odnosno 39 posto.
S druge strane, Renault Kangoo E-Tech Electric i VW ID.5 trebaju dvostruko više energije nego inače! Testirani električni automobili u prosjeku su imali 70 posto veću potrošnju energije. Osim modela BYD Atto 3, još jedan kineski automobil je u "top 3" - Ora Funky Cat - dok su XPeng G9, Nio ET7 i MG5 u sredini poretka.
Rast potrošnje na snijegu i ledu
Najgori scenario za električne automobile u smislu dometa, posebno zimi: testna vozila su "ohlađena" na -7°C, potom prešla udaljenost od 23 kilometra, s grijanjem unutrašnjosti (obično i baterije), što traži dosta energije. Pod pretpostavkom da se vozilo ohladi i ponovo mora zagrijati prije svake sljedeće vožnje, Renault Kangoo i VW ID.5 bi u ledenim uslovima i redovnim hladnim startovima imali dvostruku kraću voznu autonomiju nego pri temperaturi od 23°C. BYD Atto 3 i Dacia Spring, s druge strane, gube manje od 30 posto kapaciteta baterija. U prosjeku, električni automobili imaju oko 40 posto kraći domet.
Pogled na jasne razlike u izmjerenim temperaturama u unutrašnjosti dokazuje da svaki proizvođač koristi drugačiju strategiju grijanja. Program zaštite potrošača za cilj ima postići udobno toplu unutrašnjost od 23°C kroz postavku klima uređaja, ali neki proizvođači ne ispunjavaju ovaj temperaturni zahtjev. Naime, neki modeli se ne zagrijavaju na zadata 23°C jer su "programirana" da sačuvaju energiju. Štaviše, BYD Atto 3 i nakon 30 minuta ne postiže unutrašnju temperaturu višu od 17°C, dok Tesla Model 3 i Model S lako dostiže 30°C ukoliko to želi korisnik.
Zaključak
Potrošnja energije električnih automobila, time i troškovi vožnje, zimi su najčešće su znatno viši. Ovo je posebno uočljivo za vlasnike koji električnim automobilom svakodnevno idu na posao kada su temperature ispod nule i imaju mnogo "hladnih" startova. Međutim, gubitak dometa na kratkim putovanjima obično nije problem.
Po pravilu, postoji dovoljno mogućnosti da ponovo punjenje automobila - na "zidnoj kutiji" kod kuće, stanici za punjenje ispred supermarketa ili kod poslodavca. Na dužim putovanjima, gdje je domet relevantan, može se planirati dodatna potrošnja, pa je možda potrebno još jedno zaustavljanje za punjenje.
