Pri putovanju na ljetni odmor, prometne gužve su često neizbježne. Šta se događa s dometom električnog automobila ako satima stoji u gužvi s uključenim klima uređajem? Koliko to troši energije? Koliko utječe na voznu autonomiju EV-a? Mnogi vozači električnih automobila zabrinuti su hoće li im postati "tijesno" do narednog punjača, pogotovo zato što - za razliku od vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, gdje se dodatna potrošnja može lako izračunati - još uvijek nedostaju iskustva s klimom u EV-u.
Za analizu potrošnje energije u ljetnim uslovima su eksperti ADAC-a u svom testnom laboratoriju simulirali vanjsku temperaturu od 35 stepeni Celzijusa. U takvim situacijama na vjetrobranskom staklu automobila može biti do 60 stepeni vreline. Eksperimentalna postavka namijenjena je simulaciji predugog prometnog zastoja na autocesti u električnom automobilu Tesla Model Y. Stacionarni Tesla morao je osam sati izdržati stalno rastuće temperature. 
U kabini je klima uređaj podešen na 20 stepeni Celzijusa. Senzori su neprestano provjeravali da li sistem optimalno rashlađuje kabinu. Sunčevo zračenje na vozilu simulirano je posebnim svjetiljkama. Za razliku od automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, kompresor klima uređaja u električnim vozilima ne pokreće motor, već crpi energiju direktno iz visokonaponske baterije. Drugim riječima, motor ne mora raditi za vrijeme prometne gužve kako bi unutrašnjost ostala hladna.
Rezultat testa: za održavanje ugodne unutrašnje temperature potrebno je između 1,3 i 1,5 kW rashladne snage. To odgovara potrošnji energije od 1,3 do 1,5 kWh po satu. U slučaju Tesla Modela Y, to je samo 2 posto kapaciteta baterije ili 8 kilometara voznog dometa svakog sata. U ovako odabranom scenariju potrošeno je 12 kWh energije tokom osam sati. Ukupni gubitak nivoa baterije iznosio je 16 posto, što je voznu autonomiju skratilo za 64 kilometra.
Za usporedbu: U sličnim uslovima bi motor s unutrašnjim sagorijevanjem trošio između 1 litra i 1,5 litara goriva na sat, ovisno o veličini, snazi i vrsti motora, i pritom proizvodio štetne izduvne gasove. A kada se energetski sadržaj fosilnih goriva pretvori u električnu energiju, dodatna potrošnja klima uređaja u vozilima s unutrašnjim sagorijevanjem iznosi otprilike 10 kWh do 15 kWh po satu. 
Minimalan gubitak dometa na toplom zraku daje jasnu prednost električnim automobilima kada se govori o efikasnosti u vanrednim ljetnim uslovima. Čak i u prilično drastičnom scenariju od osam sati mirovanja na velikoj vrućini, električni automobil izgubio je samo 64 kilometra voznog dometa.
Budući da funkcija i struktura klimatizacijskih sistema rade slično u električnim automobilima svih marki i proizvođača, rezultati Modela Y trebali bi se također moći prenijeti na druga električna vozila. Naravno, stvarna dodatna potrošnja može varirati. Ako se vrata češće otvaraju ili je klima uređaj postavljen na nižu temperaturu - potrošnja može porasti. Međutim, potrošnja energije se može i smanjiti ako je okolni zrak hladniji ili je željena unutrašnja temperatura viša.
Zaključak: Ispitivanje ADAC-a pokazuje da se vozači električnih automobila ne moraju brinuti da će ostati "nasukani" čak ni u prometnoj gužvi pri visokim temperaturama s uključenim klima uređajem. A ako ste zabrinuti oko dometa, možete barem privremeno isključiti klimu i pričekati s otvorenim prozorima. Pritom ne treba zaboraviti da u vrlo "neizvjesnim" situacijama električni automobil prelazi u "Eco" način rada za uštedu energije, što onda utječe i na klima uređaj.
