Nastavlja se trakavica s uvođenje dodatnih carina na kineske električne automobile na evropskom tržištu. Podsjetimo, Evropska komisija je prošle godine pokrenula istragu o nelojalnoj konkurenciji kineskih proizvođača automobila, koji su optuženi za netržišne cijene zbog državnih subvencija, kojih su evropske kompanije lišene.
Iz tog razloga je početkom ljeta izvršni organ Evropske unije odlučio da poveća carine na električna vozila koja se uvoze iz Kine. Odlučeno je da će dodatne dažbine (iznad osnovnih 10%) biti procijenjene u zavisnosti od stepena "krivice" svakog pojedinog kineskog proizvođača automobila i da bi mogle dostići 37,6%.
Najzad je 4. oktobra Evropska unija glasala za konačnu verziju zakona, koji podrazumijeva uvođenje novih carina na kineska električna vozila do 45,3% (uzimajući u obzir osnovnu stopu od 10%) na period od pet godina uz mogućnost daljnjeg produženja. Ali... Članice Evropske unije otvorile su put za uvođenje dodatnih carina na električne automobile iz Kine, nadglasavši protivljenje Njemačke. Osim Njemačke, protiv uvođenja carina glasali su Mađarska, Malta, Slovenija i Slovačka, no mnogi su bili suzdržani. Zbog tih brojnih suzdržanih glasova nije bilo ni većine koja bi se izričito izjasnila za dodatne carine. 
Tako 27 zemalja EU-a nije moglo donijeti zajedničku izjavu. Komisija sada može samostalno provesti planove i mora do 30. oktobra odrediti konačne carinske stope. Ostavlja se otvorenom mogućnost razgovora s Pekingom, mada dosadašnji napori nisu donijeli uspjeh. Povećanje carina moglo bi stupiti na snagu najkasnije početkom novembra. Ovako značajan događaj nije prošao nezapaženo među evropskim proizvođačima automobila, koji su većinom bili protiv nameta Kinezima!
Tako je Oliver Zipse, generalni direktor BMW-a, uoči glasanja pozvao zakonodavce i njemačku vladu da odbace kontroverzni zakon. Njemačka je, po izričitoj naredbi kancelara Olafa Scholza, to učinila, ali se našla u manjini. Prema mišljenju Zipsea, prosperitet njemačke privrede zasniva se na otvorenim tržištima i slobodnoj svjetskoj trgovini. A dodatne carine prvenstveno će naštetiti samim njemačkim proizvođačima automobila, jer bi mogle izazvati novu rundu trgovinskog rata u kojem neće biti pobjednika.
Slično mišljenje dijele i u Mercedesu, čija je uprava izdala posebno saopštenje. Ističu da je Mercedes oduvijek podržavao pravila Svjetske trgovinske organizacije, koja garantuju jednake uslove za sve učesnike na tržištu, jer je to jedini način da se izgradi obostrano korisna međunarodna trgovina. Stoga je proizvođač automobila pozvao vlasti EU i Kine da nastave pregovore kako bi se razvilo rješenje koje odgovara objema stranama. Dok se ne pronađe kompromis - traže odgodu antikineskih nameta. Iz Mercedesa objašnjavaju da bi protekcionistički koraci EU mogli dovesti do dalekosežnih negativnih posljedica.
Grupa Volkswagen je također u potpunosti podržala ostale njemačke proizvođače. Oliver Blume, izvršni direktor koncerna, čak je pozvao da se Kinezi ohrabre, umjesto što ih se kažnjava. Ali, Blume je dodao da treba podržati samo one kineske proizvođače koji su spremni investirati u evropsku ekonomiju, posebno kada je u pitanju stvaranje zajedničkih preduzeća s evropskim kompanijama. Carlos Tavares, šef koncerna Stellantis, također se više puta izjasnio protiv antikineskih dažbina, pravdajući svoje mišljenje smanjenjem konkurencije na tržištu, pa čak i rizika od značajnog povećanja inflacije.
Ako su skoro svi veliki evropski proizvođači automobila jasno protiv dodatnih tarifa za "kineze", ko je onda bio za uvođenje novih nameta? Izgleda da je na suprotnoj strani ostala samo Renault grupa, čije su veze s Kinom do sada ograničene na mali električni automobil Dacia Spring (u Evropu se isporučuje iz Kine) i novi SUV Renault Grand Koleos (redizajniran Geely Monjaro). Ovaj potonji se čak neće pojaviti u Evropi nego će se samo prodavati u Južnoj Koreji.
Zabrinutost drugih kompanija je sasvim razumljiva - ili su aktivne na kineskom tržištu ili uvoze automobile kineske proizvodnje u Evropu. Shodno tome, oni će biti direktno pogođeni mogućim mjerama odmazde kineske vlade, koje bi mogle biti prilično oštre. Na primjer, prema podacima Udruženja automobilske industrije Njemačke (VDA), ova zemlja je prošle godine u Kinu izvezla automobila i komponenti u vrijednosti od 26,3 milijarde eura, dok je sličan uvoz iz Kine iznosio samo 6,8 milijardi eura. Stoga je za njemačke kompanije isplativije održavati prijateljske odnose sa Kinom. No, Njemačka je trenutno u manjini...
