Volkswagen odavno više nije "narodni auto", ali nije jedini kriv za to

Ako se Nijemci žale da su automobili sa znakom Volkswagena postali prilično skupi, onda znajmo da je vrag odnio šalu. Međutim, iako VW odavno nije "narodni auto" kako mu samo ime govori, nije jedini kriv za to stanje. U pitanju je dvostruka pohlepa.

Nije riječ samo o električnim modelima, već o ikonama na kojima je stečena slava. Golf prve generacije ili Golf Kec, kako mu volimo tepati, 1974. godine je koštao samo 8.795 DM, dok aktuelni Golf 8 s osnovnom opremom u Njemačkoj košta 28.330 eura.

Kada se osvrnemo 50 godina unazad, iznos od nepunih 9.000 njemačkih maraka ni tada nije bila mala suma novca, jer je prosječna godišnja neto zarada u Njemačkoj iznosila solidnih 23.381 DM. To znači da je prosječan radnik morao da radi samo četiri i po mjeseca za svoj Golf.

Danas su stvari potpuno drugačije. Aktuelni Golf 8,5 (naziv nakon redizajna) u osnovnom izdanju košta 28.330 eura. Prosječna godišnja primanja jednog radnika u Njemačkoj trenutno iznose 26.271 euro. Prosječan potrošač trenutno mora raditi više od godinu dana da bi sebi priuštio Golfa. Dakle, tri puta duže od generacije njegovih roditelja. 

Dakle, Volkswagen više ne pravi automobile za široke narodne mase kao što mu naziv brenda sugeriše. Ne nužno jer je Golf I prije 50 godina imao motor od 50 KS s karburatorom, a nije imao ni katalizator. Prozori nisu bili na struju, već su se otvarali ručno. A klima, koja je danas standardna, nije bila dostupna nikako, ni za novac, niti uz pomoć Aladinove čarobne lampe.

Kakvo je vrijeme došlo, danas se šestogodišnji Golf smatra kao nov. U prosjeku, VW automobili su stari preko deset godina u Njemačkoj. Sedamdesetih je to bilo nezamislivo.

Ipak, cijene automobila su nadmašile rast prihoda - posebno u posljednjih 20 godina: prosječna cijena novog automobila se udvostručila, dok su plate porasle samo za malo više od 50 posto. Privatni kupci reaguju na način da kupuju manje i jeftinije automobile. To je još jedan od dokaza zašto je Dacia Sandero sve popularniji, čak i u Njemačkoj. Naravno, postoje i drugi.

Golf je i dalje najprodavaniji automobil u Njemačkoj, ali uspjeh Škode govori da postoje "osmi putnici" na tržištu koji to remete. Naime, Škoda je do kraja novembra prodala 191.243 vozila. To je povećanje od 24 posto u odnosu na 2023. godinu. Dacia takođe sada pravi veliki udio na tržištu, posebno u segmentu privatnih kupaca. U Evropi je Dacia Sandero, trenutno najjeftiniji automobil na tržištu, ujedno i najprodavaniji.

Kupci su umorni od trošenja sve više i više na svoje automobile. Jer sada – kao i kod najma nekretnine, putovanja, cijena kuća ili stanova – prihodi zaostaju za inflacijom. Postoji mnogo razloga za to. Jedan je nekontrolisana apsurdna  regulacija koju su automobili sada iskusili u Evropi. Ne samo da su emisije izduvnih gasova i emisije CO2 strogo regulisane, već i cyber sigurnost, odnosno zaštita automobila od hakerskih napada. Samo ovo pravilo EU-a je izbacilo s tržišta čitav niz jeftinih malih automobila, jer su se proizvođači maknuli od visokih troškova.

Proizvođači automobila moraju zarađivati, to niko ne osporava. Kako bi inače uložili milijarde u nove tehnologije, u električne pogone, baterije i, prije svega, softver? U proteklih 10 godina, EU je učinila sve što je mogla da poskupi individualnu mobilnost. Kritički okrenuti političari koji sada kude Volkswagen, da to više nije "narodno auto", nisu se nikada ranije posvetili rastu cijena. 

S jedne strane, Volkswagen je podigao cijene svojih vozila nastavljajući da zarađuje, ali i bezobzirno da kupi kajmak od kloniranja drugih brendova, dok je EU podigla nepotrebno ekološke i sigurnosne standarde koji guše proizvođače. U pitanju je dvostruka pohlepa koja običan "narod" sve više gura u dužničko ropstvo.