Muči li vas start-stop sistem, zašto ga smatraju neželjenim pomagalom?

+3

Danas skoro da nema na cesti automobila bez start-stop funkcije. Ovaj sistem je u masovnoj upotrebi zaživio od 2009. godine i uvođenja Euro 5 norme, a mišljenja vozača o njegovom načinu rada još uvijek su podijeljena. Za jedne je neprimjetan, dok druge izluđuje. Na polovnim automobilima bi ga trebalo izbjegavati, a evo i zašto.

U automobilskoj istorijskoj enciklopediji kao prvi automobil opremljen start/stop sistemom za zaustavljanje motora u fazi mirovanja navodi se Toyota Crown iz 1974. godine, koja je zahvaljujući ovom pomagalu navodno trošila do 10% manje goriva. S druge strane neki evropski izvori kao prvi model s poluautomatskom verzijom ovog sistema navode Volkswagen Passat Formel E iz 1981. godine.

Bilo kako bilo, start-stop sistem u savremenom izdanju ozbiljnije je zaživio od 2009. godine sa stupanjem na snagu Euro 5 norme o emisiji štetnih gasova. Princip njegovog rada razlikuje se od proizvođača do proizvođača, ali se na kraju uvijek svodi na isto, odnosno na uštedu goriva gašenjem motora dok automobil stoji.
Koja je njegova svrha i kako radi start-stop?

Motori s unutrašnjim sagorijevanjem ne zagađuju životnu sredinu samo i isključivo kada miruju, odnosno ne sagorijevaju gorivo. Start/stop je zamišljen kao sistem, koji će motor SUS kad god je to moguće automatski zaustaviti i ponovo pokrenuti kad je to potrebno. Njegova osnovna funkcija je smanjivanje potrošnje goriva i emisije štetnih gasova.

Na počecima razvoja ovaj sistem je bio u serijskoj opremi ekskluzivnih modela, da bi vremenom postao opcija i na kraju gotovo obavezna oprema savremenog automobila. Ušteda goriva koju ostvaruje ne može se generalizovati i zavisi od motora do motora, a najčešće se kreće od 0,3 do 0,5 litara na 100 pređenih kilometara dok se emisija CO2 smanjuje na nivou od 5 grama po kilometru. Njegova najveća efikasnost je u gradskim sredinama gdje vozila puno vremena provode stojeći u mjestu ili čekajući u redovima tokom gužvi.

Glavna osobina svakog start/stop sistema je automatizam u radu kojeg omogućava nadzorna elektronika. Dakle sistem zahvaljujući podacima koje dobija od brojnih senzora u vozilu sve radi sam bez asistencije vozača, ali uz pomno praćenje onoga što on radi. Najčešća situacija u kojoj se start/stop sistem aktivira je kod zaustavljanja na semaforu. Podsjećamo da se start/stop sistem jednako efikasno koristi kod vozila koja imaju ručni, ali i automatski mjenjač s tim da se razlikuje ono što njegovi nadzorni senzori prate kod jednog i drugog pogonskog koncepta. 

Motor automobila start/stop sistem automatski zaustavlja kada ono miruje i kada vozač prebaci ručicu mjenjača u prazan hod, te otpusti pedalu kvačila kod ručnog mjenjača, odnosno kada drži nogu na kočnici ili prebaci mjenjač u neutralni ili parking položaj kod automatika. Za pokretanje motora dovoljno je da vozač pritisne pedalu kvačila ili da popusti pritisak na kočnici i pritisne gas kod automatskog mjenjača. Podsjećamo da je startovanje motora kod start/stop sistema zahvaljujući specifičnom konceptu elektropokretača dva puta brže nego kod klasičnog startovanja, odnosno u situacije kada vozač to manuelno inicira okretanjem ključa u kontakt bravi ili pritiskom na start/stop taster.

Kada je riječ o start/stop sistemu treba dodati da vozač u svakom trenutku ima mogućnost da isti ugasi u toku vožnje, odnosno da se ovaj sistem automatski aktivira kod svakog sljedećeg pokretanja motora. Trajno isključivanje se ne nudi kao opcija. Ono što možda niste znali, a vezano je za svaki start/stop sistem je činjenica da on neće nikada zaustaviti pogonski agregat ako je klima uređaj podešen na maksimalno hlađenje ili zagrijavanje kabine, ali da će to isto bez ustručavanja uraditi nakon žustre vožnje autoputem ili kada motor nije dovoljno zagrijan. 

Zašto ne radi uvijek idealno?

Lista situacija u kojima će start/stop praviti "kompromisna" rješenja uglavnom zavisi od proizvođača do proizvođača, a mi ćemo vam izdvojiti par zanimljivijih situacija. Motor bi se treba ugasiti kada je napunjenost akumulatora na propisanom nivou, kada su sva vrata na vozilu zatvorena, kada je temperatura motora na određenom nivou, kada je brzina kretanja vozila manja od 3 km/h za ručne i 10 km/h za automatske mjenjače, kada su obrtaji radilice niži od 1.200 u minuti, kada je mjenjač u neutralnom položaju, a kvačilo u početnom. 

Start/stop se neće aktivirati ako prethodno odabrana temperatura u kabini nije postignuta, ako je nagib terena veći od 10%, ako je na vozilo priključena prikolica, ako je kvačilo pritisnuto, mjenjač u brzini, vanjska temperatura previsoka ili preniska, vjetrobran nije odmrznut, ako je u toku regeneracija DPF filtera, upravljač zakrenut više od 270 stepeni. 

Start/stop će pokrenuti motor automatski ako u fazi mirovanja aktivirate taster za odleđivanje vjetrobrana, ako se vozilo samo počne kretati zbog nagiba terena, ako je automatski mjenjač doveden u položaju R, ako temperatura rashladne tečnosti padne ispod zadate vrijednosti, ako se smanji pritisak u kočionom sistemu, ako se baterija isprazni ispod zadatog nivoa. 

Podsjećemo da najsloženije verzije start/stop sistema danas koriste hibridni automobili kod kojih on zaustavlja i pokreće motor SUS dok je vozilo u pokretu dajući prednost u tim situcijma električnom pogonu. I ovdje je sve motivisano uštedom goriva i smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih gasova, koji se u atmosefru ispuštaju sagorijevanjem goriva. 

Budite pažljivi kad birate polovni auto, troškovi mogu značajno porasti 
Start/stop iz perspektive vozača ima i loših strana. One su primarno vezane za automatizam po kojem ovaj sistem mimo njihove volje zaustavlja motor i brzina, odnosno sporost s kojom ga on ponovo startuje što u nekim situacijama u saobraćaju vozaču proizvodi dodatni stres, jer vozilo ne ubrzava onako kako to on očekuje ili kako to ritam saobraćaja u pojedinim situacijama kao što je vožnja u kružnom toku zahtijeva.

Mnogi vozači spremni su tvrditi i da start/stop sistem u praksi nanosi štetu motoru njihovog vozila, jer onemogućava njegovo pravilno zagrijavanje, te nepotrebno povećava broj hladnih startova bez realne koristi u smanjenju emisije štetnih gasova. Još jedna stvar koja ih iritira kod start/stop sistema je činjenica da isti koriste puno skuplje AGM akumulatore ili skuplje setove kvačila ili setove razvodnog mehanizma koji nisu uvijek isti kao kod modela koji ne posjeduju start-stop, a imaju isti pogonski agregat.

Zato budite pažljivi pri odabiru polovnog vozila, jer u okviru istog automobila s istim motorom možete naći verzije sa i bez ovog sistema te tako izbježi potencijalne troškove. Ništa manje nisu ljuti ni kada kod pojedinih vozila akiviranje start/stop sistema za sobom povuče prestanak grijanja ili hlađenja kabine, ili onemogući korištenje pojednih električnih funkcija. 

Proizvođači s druge strane takve primjedbe smatraju besmislenim jer start/stop sistem koristi nadzornu elektroniku, koja prati temperaturu motora i neće ga ugasiti ako nije zagrijan do dozvoljenog nivoa, a AGM akumulator je tu kako se nikada ne bi prekidalo funkcionisanje električnih sistema u vozilu tokom mirovanja.

Bilo kako bilo start/stop je tehnologija 21. vijeka čije prisustvo u automobilu ne može računati na bezrezervnu podršku vozača, koji ga i pored dokazane uštede koju postiže u određenim uslovima vožnje još uvijek smatraju nepotrebnim pomagalom.