Metoda štapa i mrkve: Kako EU namjerava poboljšati prodaju električnih vozila

Nakon što su automobilski proizvođači dobili više vremena za ispunjavanje standarda emisija, Evropske komisije je iznijela i plan za stimulaciju prodaje EV-a, podršku proizvodnji baterijskih ćelija, ubrzavanje razvoja mreža stanica za punjenje i sistema autonomne vožnje.

Kriza u evropskoj automobilskoj industriji, izražena u padu prodaje, rastu troškova proizvodnje i masovnim otpuštanjima radnika, uzrokovana je kompleksom razloga, a jedan od glavnih je nesklad između sna o velikoj zelenoj tranziciji i stvarnih potreba tržišta. Evropski plan dekarbonizacije - koji je predviđao da se automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem zamijene električnim vozilima - manje-više uspješno je sprovođen do početka 2023. godine. 

Onda je uslijedio pad potražnje za električnim vozilima, proizvođači automobila su uhvaćeni između zakonskih zahtjeva EU i stvarnih zahtjeva kupaca: vlasti traže da se prodaje sve više električnih automobila, ali ih tržište jednostavno ne prihvata u potrebnim količinama. Ranije se stimulacija prodaje električnih vozila provodila na nacionalnom nivou, a jedan od najjačih programa bio je u Njemačkoj, gdje je država subvencionisala i do 9.000 eura pri kupovini novog EV-a.

Međutima, danas su nacionalni programi podrške električnim vozilima ili suženi, kao u Njemačkoj, ili ne daju željeni efekat. Sada se planira "nadnacionalna" stimulacija na nivou Evropske unije i to na teret budžeta EU. Evropska komisija je u januaru objavila svoj plan podrške prodaji električnih vozila, zatim je Ursula von der Leyen lično održala niz sastanaka s predstavnicima autoindustrije u okviru takozvanog strateškog dijaloga.

Kao rezultat toga je prije nekoliko dana predstavljen preliminarni sveobuhvatni plan podrške automobilskoj industriji, koji ne utječe na tranziciju. Plan je preliminaran i treba ga odobriti Evropski parlament, a mnogi prijedlozi su još apstraktni i nisu detaljno razrađeni. Najkonkretnija mjera podrške autoindustriji je trogodišnje kašnjenje u poštivanju ograničenja emisije ugljendioksida za proizvođače automobila. Ovdje treba napomenuti da je Volvo biti jedini protiv ove mjere, jer je otišao najdalje u elektrifikaciji palete.

Sada je poznato na koji način Evropska komisija želi poboljšati prodaju električnih vozila. Prva mjera je subvencionisanje prodaje električnih vozila na nivou korporativnih flota, koji čine oko 60 odsto prodaje novih automobila, ali konkretni programi i budžeti još nisu predstavljeni. Osim šargarepe, u igri će biti i "batina" u vidu ukidanja poreskih olakšica za korporativne automobile s benzinskim i dizel motorima. Planirano je da teški električni kamioni budu oslobođeni putarine. Podrška za prodaju električnih vozila pojedincima će biti pružena samo građanima s niskim primanjima i za njih će biti razvijen program socijalnog lizinga po povlašćenim stopama.

Planirano je da se dodijeli 1,8 milijardi eura za stvaranje održivih lanaca snabdijevanja sirovinama za baterijske ćelije evropske proizvodnje kako bi se smanjili njihovi troškovi. Planirano je trošenje 570 miliona eura na razvoj mreže stanica za punjenje, a bit će razvijene preporuke za nacionalne vlade za uklanjanje birokratskih barijera koje onemogućavaju brzo postavljanje terminala za punjenje. Carine na kineska električna vozila mogle bi se dodatno povećati kako bi se smanjio konkurentski pritisak na evropske proizvođače.

Takođe, plan Evropske komisije za podršku autoindustriji iznenada je uključio sisteme autonomne vožnje zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Evropske kompanije u ovoj oblasti dosta zaostaju za američkim i kineskim. Evropska komisija želi stvoriti čitavu zasebnu birokratsku strukturu za razvoj autopilota, nazvanu Evropska alijansa za povezana i autonomna vozila, sa budžetom od milijardu eura. Alijansa će razviti zajedničke standarde za testiranje i certifikaciju bespilotnih vozila. 

U planu Evropske komisije pominje se i problem reciklaže istrošenih baterija za električna vozila: za njegovo rješavanje bit će izdvojena potrebna sredstva, ali kada i kome još uvijek nije poznato. A krajem ove ili početkom naredne godine na tapet će doći i pitanje svih pitanja: potvrda ili prolongiranje odluke o zabrani prodaje novih putničkih i lakih komercijalnih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine.