Denza kao priča o vitalnosti kineske i kašljucanju evropske automobilske industrije

+4

Zajednički projekat prešao u ruke Kineza: zašto se Mercedes-Benz u potpunosti povukao iz brenda Denza i bivšim partnerima iz BYD-a prepustio da budu 100-postotni vlasnici?

Automobilski vrhunski brend Denza, predstavljen 2010. godine kao dio zajedničkog ulaganja BYD-a i tadašnjeg Daimlera (današnji Mercedes-Benz), prešao je u potpuno vlasništvo kineske kompanije. Time je konačno "sahranjen" ambiciozni zajednički projekt, nastao na početku masovne elektrifikacije vozila u Kini.

Činilo se da Denza ima sve šanse za uspjeh, kada je 2014. godine na tržištu debitovala s istoimenim električnim kompaktnim vanom, napravljenim na bazi prve generacije Mercedesa B-klase (W245).

Dvostruki pod originalne B-klase bio je savršen za smještaj baterije, dok je dizajn karoserije modificiran u skladu s zahtjevima kineskih kupaca. Za vrijeme u kojem je rođen, novonastali proizvod Denza je imao dobre karakteristike, poput 350 kilometara vozne autonomije s jednim punjenjem baterije. Međutim, visoka cijena i još neizgrađen imidž novog brenda učinili su prodaju skromnom. 

Tokom svog kratkog života, EV kompaktni monovolumem Denza je prošao kroz dvije modernizacije, tokom kojih je vozni domet povećan na 400, odnosno 500 km. Posljednja verzija, nazvana Denza 500, predstavljena je 2018. godine i, osim modificiranog hardvera, dobila je ažurirani dizajn, ali ni to nije pomoglo. Već naredne 2019. godine je model napustio tržište, nakon što je ukupno prodato malo više od 14.000 jedinica.

Nakon Mercedesa B-klase pretvorene u električni automobil stigao je crossover srednje veličine Denza X, napravljen na bazi druge generacije EV-a i plug-in hibrida BYD Tang. Učešće premium proizvođača iz Stuttgarta u razvoju Denze X svelo se na dizajn, na šta ukazuju natpisi "Styled by Mercedes-Benz" na vanjskoj strani karoserije i u unutrašnjosti. Uzalud sve, i Denza X se pokazala neuspjehom: od 2019. do 2021. prodato je oko 10.000 vozila.

Dva debakla su natjerala Mercedes da krajem 2021. godine svoj udio u zajedničkom ulaganju smanji s 50 na 10 posto. Kada je završena reorganizacija, brend Denza je postao ekskluzivno vlasništvo BYD-a (90% udjela), dok je Mercedes-Benz ostao samo manjinski 10-postotni dioničar. Za divno čudo, pod kontrolom BYD-a, najvećeg svjetskog proizvođača elektrificiranih vozila, brend Denza je konačno pronašao mjesto pod suncem u Kini.

Ključ uspjeha bio je 2022. predstavljeni MPV Denza D9, dostupan kao električno vozilo i plug-in hibrid. Denza D9 i sada čini najveći dio prodaje, a u paleti modela nalaze se i modernizovana Denza X (u međuvremenu preimenovana u Denza N8) te električni cross-coupe Denza N7. U prvih osam mjeseci ove godine je Denza u Kini prodala 79.753 automobila (+1,2% u odnosu na prošlu godinu).

Oživljavanje prodaje nije promijenilo pesimizam čelnika Mercedesa, čemu treba dodati sumornu realnost evropske automobilske industrije. Desilo se neizbježno: kineski mediji, pozivajući se na zvaničan upis u državni registar kompanija, objavili su da se Mercedes-Benz u potpunosti povukao iz Denze. To znači da je BYD postao 100-postotni vlasnik kompanije punog naziva Shenzhen Denza New Energy Automotive. Nije poznato za koji iznos je Mercedes prodao svojih 10% udjela.

Uprkos povlačenju renomiranog partnera, BYD nastavlja razvijati Denzu. Krajem ove sedmice u prodaju će krenuti spektakularni shooting-brake Denza Z9 GT (električni automobil i plug-in hibrid), nešto kasnije će mu se pridružiti i limuzina Denza Z9. Sljedeći novi proizvod Denze bit će veliki crossover N9, čija se premijera očekuje krajem godine.

Generalno, linija modela Denza će u narednim godinama porasti na 10 automobila. Sve u svemu, priča o Denzi je još jedan simbolični pokazatelj vitalnosti kineske i kašljucanju evropske automobilske industrije.