Tehnologija – Razvoj automobilskih svjetala: Od fenjera do Matrix LED svjetla

+28

Sa uvođenjem elektronike u svijet automobila napravljen je veliki napredak na svim poljima, a posebno u oblasti osvjetljenja. Od nekadašnjih sistema, koji su obasjavali pedesetak metara došli smo do onih koja to efikasno rade na 600, 700 i više.

Još od pojave prvih automobila, koji su put ispred sebe osvjetljavali petrolejskim i uljnim lampama pa do danas konstruktori svjetala imaju samo jedan san - da noć pretvore u dan. Mada je dugi niz godina ta ideja smatrana utopijskom, jer su žarulje i sjenila imale ograničene mogućnosti šezdesetih godina prošlog vijeka napravljena je prva velika svjetlosna revolucija sa halogenim svjetlima.

Nakon toga ista su se puževim "koracima" usavršavala u naredne tri decenije sve do početka devedesetih godina kada se pojavljuju prva ksenonska svjetla. Podsjećamo da je 1991. godine kao prvi automobil na svijetu sa ksenonskim svjetlima u Americi ponuđen BMW serije 7. Sa ksenonima, koji su umjesto žarne niti koristili dvije elektrode od volframa i gasno punjenje dobijena je tri puta jača, kristalno čista svjetlost, ali je i povećano zasljepljivanje ostalih vozača. Zbog te činjenice proizvođači su počeli umjesto manuelnih da koriste automatske, elektronske sisteme za regulisanje svjetlosnog snopa. 

Ubrzani razvoj elektronske kontrole svjetala omogućio je konstruktorima da započnu razvoj novog koncepta zasnovanog na LED diodama. Same LED diode su se u automobile ugrađivale još od šezdesetih godina prošlog vijeka, ali uglavnom kao signalne lampice i to najčešće u crvenoj boji. Kao njihove pozitivne osobine izdvojene su niska potrošnju energije, male dimenzije, odsustvo grijanja, duži životni vijek, ali i ekološki karakter, jer za njihovo svjetlo nisu bili potrebni živa, gasovi, a ni štetni metali.

LED diode u svijet automobila kao vanjska rasvjeta premijerno su ušle kao dio kočionih i zadnjih svjetala, gdje je maksimalno iskorištena njihova crvena boja viskog inteziteta. S njima su povećani uočljivost automobila, sigurnost, te ništa manje bitne dizajnerske mogućnosti. S obzirom da je sa sve savremenijim elektronskim sistemima bilo moguće dobiti efikasnu bijelu svjetlost iz LED dioda proizvođači su ih polovinom prve decenije 21. vijeka počeli masovno koristiti za dnevna i kratka svjetla.

Podsjećamo da je prvi evropski automobil sa Full-LED svjetlima bio je Opel Signum, koji je koristio sistem njemačkog brenda Hella, da bi već 2008. godine Audi na luksuznoj "osmici" ponudio i prva laserska svjetla, koja zbog previsoke cijene ipak nisu mogla da konkurišu pristupačnijim LED sistemima. 

Trenutni svjetlosni maksimum predstavljaju Matrix LED i OLED svjetla. OLED tehnologija predstavlja skraćenicu za "organske diode koje emituju svjetlost" i do je sada našla primjenu uglavnom na zadnjem dijelu vozila. Elektrode kod OLED svjetala su odvojene sa jednim ili više slojeva organskih spojeva na bazi karbona i hidrogena. Priključivanjem na struju elektroni počinju da se kreću od jedne ka drugoj elektrodi što za rezultat ima emisiju intezivne svjetlosti.

U odnosu na LED svjetla OLED daju ujednačenije, difuznije svjetlo i troše manje energije, ali im je mana manji intezitet zbog čega se još uvijek ne koriste za glavna svjetla. Tu primat sve više dobijaju Matrix LED svjetla čija najveća prednost je precizna elektronska kontrola, koja sprečava zasljepljivanje ostalih učesnika u saobraćaju. Ova svjetla su segmentirana i koriste veliki broj pojedinačnih dioda, čiji rad efikasno kontroliše elektronika tako što ih usklađuje sa slikom, koju snima nadzorna kamera. Ona detektuje sve pokretne i nepokretne objekte u ispred vozila i veoma efikasno zatamnjuje pojedine zone glavnog svjetla, eliminišući efekat zasljepljivanja ostalih učesnika u saobraćaju.

Proizvođači trenutno rade i na razvoju još savršenijih tehnologija osvjetljenja, a jedan od pionira u tom polju je Mercedes, koji razvija sistem digitalnog osvjetljenja sa dva miliona nezavisnih piksela integrisanih u glavno svjetlo. Ovaj sistem osim efikasnog osvjetljenja omogućava i projekciju grafičkih simbola na putu, poput različitih znakova ili virtuelnih pješačkih prelaza. Njegove mogućnosti se veoma raznovrsne, a jedini limitirajući faktor je visoka cijena proizvodnje i servisiranja, što je s godinama ujedno i najveća "mana" većine savremenih elektronski kontrolisanih sistema automobilskog osvjetljenja.