EU se povlači: Automobilski proizvođači dobili više vremena za ispunjavanje standarda emisija

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će kompanije dobiti trogodišnji grejs period da ispune ciljeve emisije ugljendioksida postavljene za 2025. godinu, ali će "višak" morati nadoknaditi.

Evropska komisija pokušava izbalansirati neravnoteže u ekološkoj politici u kontekstu krize automobilske industrije našeg kontinenta. Glavni problem je neusklađenost između ambicioznih planova o velikoj zelenoj tranziciji i stvarnih potreba tržišta.

Podsjetimo, Evropa do 2050. godine želi postići potpunu ugljičnu neutralnost, odnosno potpuno iskorijeniti emisiju ugljendioksida, koja ubrzava globalno zagrijavanje. Jedna od ključnih mjera za postizanje ugljične neutralnosti trebala bi biti eliminiranje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i njihova zamjena električnim vozilima.

Međutim, ta zamjena se odvija s velikim poteškoćama u posljednje dvije godine, budući da ponuda već premašuje potražnju, a osnovni problemi električnih vozila još uvijek nisu riješeni, uključujući problem masovnog odlaganja baterija koje su došle do kraja svog vijeka trajanja. Budući da tržište objektivno nije spremno za potpuni prelazak na električna vozila, zvaničnici EU jednostavno odlažu ovu tranziciju. Konačna verzija ekoloških standarda Euro-7, usvojena prošle godine, pokazala se mnogo mekšom nego što se prvobitno očekivalo. Potpune zabrane novih putničkih i lakih komercijalnih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem najverovatnije neće biti ni 2035. godine. 

Sada se Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, bavi najhitnijim problemom s kojim se suočavaju proizvođači automobila - drakonskim ugljičnim kaznama. Sankcije za proizvođače automobila stupile su na snagu u Europskoj uniji 2021. godine kao jedna od mjera za poticanje prelaska na električna vozila. Ciljna prosječna emisija ugljendioksida za cijelu paletu svakog automobilskog brenda je 95 g/km. Mnogi proizvođači, poput Grupe Volkswagen, ne ispunjavaju standarde koji su im postavljeni i na kraju godine plaćaju stotine miliona eura kazni - na osnovu tarife od dodatnih 95 eura po prodatom automobilu za svaki dodatni g/km. 

Sistem kazni postepeno postaje strožiji do kraja 2025. godine, pa bi isti Volkswagen mogao platiti kaznu od 1,5 milijardi eura, što će samo pogoršati njegove probleme, koji se manifestuju zatvaranjem fabrika i ukidanjem desetina hiljada radnih mjesta. Korporacija Stellantis, koja također prolazi kroz krizu, prinuđena je da ograniči proizvodnju modela s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem kako bi izbjegla plaćanje karbonske kazne, što znači da gubi profit i tržišni udio. 

Evropska komisija i Ursula von der Leyen više ne mogu zanemariti očigledne probleme u auto industriji, pa proizvođačima automobila koji imaju poteškoća u ostvarivanju ciljeva emisije ugljendioksida nudi trogodišnje odlaganje tokom kojeg moraju ostvariti te ciljeve. Istovremeno, višak ugljendioksida zabilježen ove godine morat će se vratiti prije kraja grejs perioda, odnosno u narednim godinama će biti potrebno proizvesti manje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem nego što standard dozvoljava. Jasno je da će koncern Volkswagen, koji već kronično ne ispunjava standarde, imati još više problema u okviru grejs perioda. 

Jasno je nema objektivnih preduslova za eksplozivan rast prodaje električnih vozila, ma koliko to željeli evropski zvaničnici. Evropski parlament još treba odobriti odlaganje emisije ugljendioksida za proizvođače automobila, što vjerovatno neće biti problem. Evropska komisija će također predstaviti nacrt novih mjera za podršku prodaji električnih vozila, najavljenih još u januaru.

To je u suprotnosti s inicijativama Donalda Trumpa, koji u SAD-u namjerava ukinuti sve programe državne podrške električnim vozilima. Razdor između SAD-a i Evrope oko niza ekonomskih i političkih pitanja se širi, što će dodatno otežati život proizvođačima automobila koji posluju s obje strane Atlantika.