Benzinci i dizelaši će poskupjeti kao odgovor na novu regulativu EU

Da li želite da proizvodimo i prodajemo konjske zaprege, upitao je Luc Chatel, prvi čovjek francuskog udruženja proizvođača automobila, reagirajući na nove mjere Evropske unije, koje stupaju na snagu 1. januara 2025.

Od 1. januara 2025. u Evropskoj uniji stupaju na snagu novi stroži standardi za prosječnu emisiju ugljendioksida za kompletnu paletu modela svake kompanije - 93,6 g/km. Ako se zna da je dosadašnji zakonski prosjek bio 116 g/km, jasno je da se novom normom traži "obaranje" štetnih emisija za ogromnih 19%. Uz to, svaki proizvođač automobila dužan je povećati udio električnih vozila u strukturi prodaje - sa sadašnjih 13% na 20%. 

Obzirom na to da potražnja za automobilima na baterije u Evropi opada, ovo može postati nemoguća misija. No, zakonodavac ne želi čuti za probleme automobilske industrije, pa će se neispunjavanjem novih propisa proizvođači suočiti s visokim "penalima". Izgleda da su se i sâmi proizvođači pomirili s kaznama i pronašli jednostavno rješenje - u povećanju cijena automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem! 

Tako su u proteklih mjesec dana svi modeli Peugeota, osim električnih vozila, u Francuskoj poskupjeli za 500 eura. Ujednačen rast cijena od nekoliko stotina eura zabilježen je i za ostale modele koncerna Stellantis, ali i Volkswagena i Renaulta. Na ovaj način, proizvođači automobila se nadaju da će fokus kupaca prebaciti na svoja električna vozila, jer će marža na njih zapravo postati niža. 

Ova poskupljenja će omogućiti plaćanje kazni za neispunjavanje ekoloških kvota EU - govori se da bi cijela industrija naredne godine mogla platiti čak 15 milijardi eura! Drugim riječima, proizvođači su jednostavno odlučili kazne prebaciti na račun kupaca ugljikovodinčkih vozila. Tako je najjeftiniji benzinski Dacia Sandero Sce 65 u Njemačkoj poskupio s 11.800 eura na 12.400 eura, dok je električni Dacia Spring ostao na cijeni od 16.900 eura.

Uprkos svemu, trenutna situacija je takva da Evropljani nisu voljni preći na električne automobile: tokom 11 mjeseci ove godine prodaja je pala za 3% (na 2,7 miliona vozila). Glavni razlog za "minus" je ukidanje državnih subvencija u mnogim evropskim zemljama. Sada su evropske vlasti odlučile da šargarepu zamijene štapom, metodično isključujući aparate za disanje automobilima sa SUS motorima. 

No, u samoj industriji javlja se ljutnja zbog nametanja novih uslova. Luc Chatel, čelnik francuskog udruženja proizvođača automobila (PAF), nadležnima je postavio pitanje: "Ne možemo prodati dovoljno električnih automobila i bit ćemo kažnjeni kroz penalizaciju vozila na fosilna goriva. Da li želite da proizvodimo i prodajemo konjske zaprege?"

U postizanju zadatih ekoloških kvota neće pomoći nedavno uvedene dažbine Evropske unije na jeftina električna vozila iz Kine. Razlog: ne postoji alternativa, još nisu razvijeni i proizvedeni pristupačni električni automobili iz Evrope koji koštaju manje od 25 hiljada eura. Kao rezultat toga, vjerovatno će se desiti da čak ni poskupljenje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem neće pomoći da se podstakne prodaja električnih vozila. 

Baterijski automobili su jednostavno i dalji preskupi za Evropljanina s prosječnom zaradom. Tako će se tržište automobila EU u 2025. naći između čekića ekonomskog pritiska i nakovnja ekonomske regulative. A kazne nisu nimalo bezazlene: 95 eura za svaki dodatni gram ugljendioksida po kilometru u prosjeku cijele palete modela i taj iznos pomnožen s brojem prodatih vozila. Evropska automobilska industrija je na prekretnici.