Analiza svih troškova: Da li je isplativije voziti benzinca, dizelaša ili električni auto?

+2

Njemački ADAC je napravio poređenje troškova između dizelskih, benzinskih i električnih automobila - uz katalošku cijenu vozila u obzir uzeti i svi operativni i troškovi održavanja, uključujući i gubitak vrijednosti.

Mnogi kupci novih automobila pitaju se koliko je isplativa nabavka električnog vozila. Dilema je pogotovo izražena u Njemačkoj, nakon što su u ovoj zemlji ukinute državne subvencije za električna vozila.

Kako bi pomogao kupcima, najveći evropski automobilski klub - ADAC - napravio je poređenje troškova između dizelskih, benzinskih i električnih automobila. Osnova za poređenje uvijek je kalkulacija punog troška, koja uz katalošku cijenu vozila u obzir uzima i sve operativne i troškove održavanja, uključujući i gubitak vrijednosti. 

Poređenje napravljeno prema cijenama za jesen 2024. godine pokazuje da su modeli s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem obično jeftiniji od svojih električnih analoga, koji imaju slične karakteristike i performanse. Iako nabavne cijene električnih vozila imaju tendenciju pada, i dalje su uglavnom više od dizelskih i benzinskih modela, posebno u nižim klasama vozila. I dalje visoki troškovi punjenja na javnim punionicama i trenutno umjerene cijene benzina i dizela također doprinose činjenici da su elektro modeli obično povoljniji u smislu troškova eksploatacije.

Primjer prvi: električni BMW iX2 eDrive20 (150 kW, 204 KS) košta 49.900 eura, dok se kilometar vožnje plaća 0,727 eura. Benzinski analog - BMW X2 sDrive20i Steptronic (170 KS) - ima nabavnu cijenu od 47.500 eura i malo jeftinije ukupne troškove: 0,72 eura po kilometru. Dizelski BMW X2 sDrive18d Steptronic (150 KS) je najisplativiji na 15.000 pređenih kilometara godišnje: nakon što se plati 48.000 eura, u obzir uzmu operativni i troškovi održavanja, uključujući i gubitak vrijednosti, konačan račun pokazuje da kilometar vožnje košta 0,681 eura. 

Proračuni se temelje na cijeni dizela od 1,58 eura, Super benzina od 1,75 eura, Super Plus benzina od 1,84 eura i cijene električne energije od 0,44 eura po kWh. Prema Njemačkom udruženju industrije energije i vode (BDEW), tamošnje domaćinstvo trenutno plaća u prosjeku 41,4 centa po kWh. Ipak, stručnjaci ADAC-a u istraživanju su se odlučili uzeti nešto višu cijenu jer se električna vozila tokom vožnje moraju puniti i na skupljim javnim punionicama. Međutim, profil punjenja vozila također može igrati važnu ulogu. 

Male razlike u cijeni punjenja jedva da su značajne, ali ako se EV puni kod kuće jeftinom solarnom energijom ili čak besplatno kod poslodavca, često je jeftinije voziti električni automobil. Ako bi se gore spomenuti BMW iX2 punio isključivo iz kućnog fotonaponskog sistema (0,10 eura po kWh uključujući troškove amortizacije), trošak pređenih kilometara bio bi 0,054 eura centa niži nego s mješovitom obračunskom cijenom od 0,44 eura po kWh. To znači da bi cijenom od 0,673 eura po kilometru bio isplativiji od dizelske i benzinske verzije.

Primjer drugi: Mini Countryman. Električni Mini Countryman E (150 kW, 204 KS) košta 36.800 eura, tačno koliko i benzinac (170 KS) sa Steptronic mjenjačem, dok je dizelaš (163 KS) 1.500 eura skuplji (38.300 eura). No, kada se ubace svi troškovi, pri godišnjoj kilometraži od 15.000 km, najisplativija je električna verzija (0,561 euro po kilometru), slijedi benzinac (0,603 eura po kilometru) i na kraju dizelaš (0,605 eura po kilometru). Treba napomenuti da kilometraža često ima direktan utjecaj na troškove - što više godišnje pređe električno vozilo, svaki naredni kilometar košta manje.

Zaključak: Nabavna cijena (time i gubitak vrijednosti) obično je najveća troškovna stavka i često daje prednost modelima s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem u odnosu na njegovog električnog pandana. Međutim, pomnim istraživanjem tržišta i profila punjenja definitivno se mogu iskoristiti cjenovne prednosti električnih vozila.